Na opadanje mogu uticati sorta, starost i stanje voćke, količina cvjetanja i oplodnje, nedostatak hranljivih materija, bolesti i štetočine, ali i nepravilna rezidba ili nedovoljna količina vode. U posljednjoj deceniji sve toplije zime i sve češći sušni periodi tokom ljeta dodatno utiču na ovu pojavu. Ponekad je opadanje plodova posljedica nedostatka određene prihrane, dok se u intenzivnoj proizvodnji dio plodova čak namjerno uklanja kako bi preostali dostigli najbolji kvalitet.

Prva faza opadanja plodova nakon cvjetanja

Da bi voćka imala dobar rod, važan je proces koji počinje još tokom zimskog mirovanja. Svaka sorta jabuke zahtijeva određeni broj hladnih sati kako bi se pravilno razvili cvjetni pupoljci. Ukoliko tokom zime nema dovoljno niskih temperatura, dolazi do slabijeg formiranja cvjetova, kasnijeg pupanja i listanja, kao i slabije oplodnje. Kada nema dovoljno oplođenih sjemenih zametaka, plod ne dobija dovoljno hormona rasta, poput giberelina i auksina, pa zaostaje u razvoju i na kraju otpada. Cvjetovi koji imaju duži period mogućnosti oplodnje daju kvalitetnije plodove. Ukoliko se oplodi veći broj sjemenih zametaka, plod dobija jači signal za rast i razvoj. Nakon nerodne godine, kada je voćka imala manje plodova zbog mraza ili drugih nepovoljnih uslova, često raspolaže većom količinom energije. Zbog toga naredne godine može doći do preobilnog cvjetanja i stvaranja više plodova nego što drvo može da ishrani. Prva faza prirodnog opadanja javlja se desetak dana nakon opadanja latica, kada može otpasti i do 50 odsto zametnutih plodova.

"Lipanjsko opadanje" plodova

Druga faza poznata je kao "lipanjsko opadanje" plodova. Zbog klimatskih promjena i sve ranijeg početka cvjetanja, ova pojava se posljednjih godina često javlja već krajem maja. U ovoj fazi može otpasti od 10 do 30 odsto plodova, zavisno od jačine stabla i uslova u kojima raste. Najčešće otpadaju plodovi koji nemaju dovoljan broj razvijenih sjemenki. Dok kvalitetni plodovi imaju više oplođenih sjemenih zametaka, slabije razvijeni plodovi ne dobijaju dovoljno hormona potrebnih za nastavak rasta. Kod jabuke i kruške opadanje se uglavnom odvija u tri faze:

  • nakon oplodnje,

  • tokom takozvanog lipanjskog opadanja,

  • pred berbu.

Zašto jabuke i kruške opadaju pred berbu?

Treća faza opadanja javlja se u završnom periodu rasta i početku dozrijevanja plodova. Na to utiču osobine pojedinih sorti. Neke sorte imaju kratke peteljke, pa više velikih plodova iz iste cvjetne rozete ne može ostati na stablu. Dolazi do njihovog međusobnog pritiska i otpadaju oni koji imaju slabiju vezu sa granom. U završnoj fazi dozrijevanja voćka počinje stvarati veće količine hormona etilena i apscizinske kiseline, koji podstiču stvaranje sloja između peteljke ploda i grane, zbog čega najzreliji plodovi mogu otpasti. Na opadanje pred berbu utiču i temperature. Hladnija jesen usporava stvaranje etilena, dok tople jeseni mogu pojačati ovu pojavu. Veliku ulogu ima i voda. Voćke koje tokom ljeta trpe nedostatak vlage mogu imati izraženije opadanje plodova. Takođe, obilne padavine neposredno pred berbu mogu dovesti do naglog povećanja zapremine ploda i njegovog fizičkog odbacivanja sa stabla.

Bolesti i štetočine koje uzrokuju opadanje plodova

Među štetočinama jabuke koje mogu izazvati jače opadanje posebno se izdvaja jabučna osica, čiji se napad javlja desetak do dvadeset dana nakon cvjetanja. Problem mogu predstavljati i generacije jabučnog savijača, ali i drugi štetni organizmi koji oslabljuju biljku. Jače opadanje može se javiti i u voćnjacima gdje je bilo napada:

  • lisnih minera,

  • voćnog crvenog pauka,

  • lisnih uši.

Ovi štetnici oštećuju listove i smanjuju sposobnost biljke da proizvodi hranljive materije.

Nedostatak prihrane i nepravilna rezidba

Opadanje plodova može biti povezano i sa poremećajem u ishrani voćke. Kalcijum je posebno važan u prvim fazama razvoja ploda jer učestvuje u izgradnji ćelijskih zidova. Kasnije raste značaj kalijuma, koji utiče na stvaranje šećera i boju ploda. Međutim, prevelika količina kalijuma može uticati na usvajanje magnezijuma, zbog čega se kod nekih sorti preporučuju dodatni tretmani magnezijumom. Na opadanje može uticati i jaka ljetna rezidba, posebno ako se obavi prekasno. Nakon jačeg uklanjanja grana biljka može pokrenuti novi rast, trošeći hraniva koja bi trebalo da budu usmjerena prema plodovima. Takođe, rezidbom se smanjuje broj listova, a samim tim i sposobnost fotosinteze. Smatra se da odnos listova i plodova ne bi trebalo da bude manji od 20 listova na jedan plod.

Prorjeđivanje plodova za bolji kvalitet

U profesionalnoj proizvodnji često je potrebno dodatno prorjeđivanje kako bi se dobio veći broj kvalitetnih plodova prve klase. Nakon cvjetanja, kada plodovi dostignu veličinu od oko jedan do jedan i po centimetar, preporučuje se procjena broja plodova na stablu. Dobro održavano stablo u intenzivnoj proizvodnji može imati oko 80 do 100 plodova godišnje. Pravovremeno prorjeđivanje, u periodu od 20 do 25 dana nakon cvjetanja, može pomoći i u sprečavanju alternativnog rađanja, odnosno smjene godina sa prevelikim i slabim rodom. Pravilna njega, odgovarajuća ishrana, dovoljno vode i kontrola bolesti i štetočina ključni su za stabilan rod jabuke i kruške.

(Gospodarski list)