Iako se posljednjih godina velika pažnja posvećuje prestanku pušenja i smanjenju alkohola, stručnjaci sve više upozoravaju da se opasnost krije i u svakodnevnoj ishrani.

Ultraprerađena hrana podrazumijeva proizvode koji sadrže veliki broj aditiva poput konzervansa, emulgatora i vještačkih zaslađivača. Takve namirnice su široko zastupljene u svakodnevnoj ishrani, često i među onima koje se smatraju zdravijim izborom.

U ovu grupu spadaju gazirana i energetska pića, industrijski sokovi, slatkiši, čips i grickalice, instant jela, prerađeni mesni proizvodi poput hrenovki i pašteta, kao i razni zapakovani hljebovi i „fit“ proizvodi.

Van Tuleken ističe da je dugo postojala zabuna oko toga šta tačno predstavlja nezdrava hrana.

"Jako dugo bili smo potpuno zbunjeni oko toga šta bismo zapravo trebali jesti. Hranu koja nam šteti nazivali smo bezvrijednom ili prerađenom hranom – onom bogatom mastima, soli i šećerom. Nismo je znali jasno definisati, čak ni dok su bolesti povezane s ishranom uzimale maha", rekao je.

Prema njegovim riječima, loša ishrana bogata ultraprerđenim proizvodima na globalnom nivou već je „pretekla duvan kao vodeći uzrok prerane smrti“.

Dodaje da problem nije samo u sastavu hrane, već i u načinu na koji se proizvodi, jer takav sistem doprinosi zagađenju i negativno utiče na životnu sredinu.

"Ultraprerađena hrana dolazi iz prehrambenog sistema koji je glavni uzrok gubitka biodiverziteta, drugi najveći uzrok emisija ugljenika i vodeći uzrok zagađenja plastikom", rekao je.

Naučna istraživanja potvrđuju ove tvrdnje. Studije pokazuju da je visoka konzumacija ovakve hrane povezana sa povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti i raka debelog crijeva.

U jednoj studiji iz 2024. godine navodi se da povećan unos ultraprerđene hrane može dovesti i do poremećaja mentalnog zdravlja, dok autori naglašavaju da do sada nije pronađena veza između ovakve ishrane i pozitivnih zdravstvenih efekata, piše ATV.