Proizvod koji se može kupiti na veliko za samo nekoliko evrocenti, kupačima na plažama nudi se po cijeni od pet evra po komadu, što predstavlja drastičan skok u odnosu na vrijednost primarne proizvodnje.

Prema procjenama domaćih proizvođača i kupaca, kukuruz šećerac se tokom sezone kupuje u većim količinama po izuzetno niskim cijenama, dok krajnji kupci na plažama plaćaju i do sto puta više za isti proizvod.

Međutim, potražnja za ovom ljetnjom grickalicom ne jenjava, a prodavci određuju cijene prvenstveno na osnovu kupovne mocći stranih gostiju, za koje pet evra nije preveliki trošak.

Klip od nekoliko centi na plaži dostiže cijenu od pet evra

Dok se domaći posjetioci često žale na ovakve cenovne trendove na obali, ključna stavka za strane turiste je praktičnost, odnosno mogućnost kupovine hrane direktno na plaži, bez potrebe za odlaskom u prodavnice ili restorane.

Ovo postavlja pitanje da li je riječ o klasičnom tržišnom poslu ili o prekomjernom iskorišćavanju vrhunca turističke sezone.

Tržišni rizici i opravdanje profita 

Dok neki u javnosti smatraju da velika razlika između kupovne i prodajne cijene šalje lošu poruku i pojačava percepciju Hrvatske kao preskupe destinacije, iskusni prodavci naglašavaju da se ovdje ne radi o čistom profitu.

Sezona prodaje na plažama traje samo dva do tri mjeseca, tokom kojih je potrebno ostvariti prihod koji bi pokrio cjelogodišnje troškove hladnjače.

Pored toga, poslovanje na otvorenom nosi visoke sezonske rizike jer loše vrijeme, kiša ili jak vjetar mogu potpuno zaustaviti dnevnu prodaju, a kuvani kukuruz koji se ne proda istog dana ne može se ponovo ponuditi već se mora baciti.

Trgovci naglašavaju da je konačna cijena opterećena i visokim troškovima transporta, goriva za kuvanje, ambalaže, rada i zakupa koncesionih dozvola na atraktivnim lokacijama. Agroekonomski stručnjaci takođe smatraju da u uslovima slobodnog tržišta cijenu diktira isključivo odnos ponude i potražnje.

"Ako postoji potražnja za kukuruzom po pet evra, prodavaće se po pet evra. Ako ljudi nastave da ga kupuju, cijena može biti deset evra", ističu stručnjaci, koji smatraju da administrativne zabrane i ograničenja u ovom sektoru nisu realna opcija.

Potrošači kao regulator cijena

"Jedino rješenje je prestati da se kupuje kukuruz po toj cijeni. Kada padne potražnja, prodavci će morati da prilagode cijene", rekli su tržišni analitičari, prebacujući odgovornost za dugoročni pad cijena na same potrošače i njihove kupovne navike.

Čisto matematički proračun pokazuje da bi, pri kupovnoj cijeni od 0,05 evra po klipu, trebalo izdvojiti 50 evra za 1.000 komada, dok bi njihova ukupna prodajna vrijednost na plaži iznosila 5.000 evra, što je teorijsko povećanje vrijednosti robe za oko 9.900 procenata.

Slično tome, prodavac koji dnevno plasira 200 komada ostvaruje promet od 1000 evra, dok je njegov početni trošak same sirovine bio samo 10 evra.

Međutim, ekonomski stručnjaci više puta upozoravaju da bruto promet i razliku u cijeni ne treba poistovjećivati sa neto profitom, piše Dnevno.hr

Dodatni faktor koji podstiče visoke cijene kukuruza šećerca u Hrvatskoj jeste činjenica da je riječ o strogo specijalizovanoj i kvantitativno ograničenoj domaćoj proizvodnji, što u kombinaciji sa masovnom ljetnjom potražnjom rezultira cijenama znatno višim od onih na mjestu uzgoja.