Svake godine, tokom kratkog perioda koji traje svega nekoliko sedmica, Japan potpuno obuzme hanami, sezona cvjetanja trešnje koja se s nestrpljenjem iščekuje. 

Trešnja zauzima posebno mjesto u japanskoj kulturi i smatra se jednim od njenih najprepoznatljivijih simbola. 

Njen cvijet, sakura, nije samo znak proljeća, već i inspiracija kroz vijekove: opjevana je u poeziji, oslikana na slikama, utkana u legende i prisutna na svakodnevnim predmetima, od kimona i lepeza do posuđa.

Osim što simbolizuje ljepotu, cvijet trešnje nosi i dublje značenje. U japanskoj tradiciji povezuje se sa duhom samuraja, predstavljajući prolaznost života, njegovu krhkost i činjenicu da može nestati u trenutku, baš kao što latice sakure padaju na vrhuncu cvata.

U Japanu se sakura ne posmatra kao običan cvijet, već kao simbol savršenstva, ali i podsjetnik na prolaznost. Njeno cvjetanje, koje počinje krajem marta ili početkom aprila, označava dolazak proljeća i jedan od najvažnijih perioda u godini.

U japanskim gradovima trešnje su gotovo svuda, procjenjuje se da ih ima više od milion, u stotinama različitih vrsta. Kada procvjetaju, cijela zemlja kao da se pretvara u pejzaž obojen nježnim nijansama ružičaste i bijele.

Taj period obilježava i hanami, tradicionalni običaj okupljanja pod rascvjetalim krošnjama. Ljudi tada provode vrijeme u parkovima, druže se s porodicom i prijateljima, uživaju u prirodi i slave ljepotu trenutka. Vjeruje se da boravak ispod cvjetova donosi sreću i uspjeh, a večeri dodatno uljepšavaju lampioni koji stvaraju posebnu, gotovo bajkovitu atmosferu.

Posebno mjesto sakura ima i u životnim trenucima poput vjenčanja. Smatra se da dan proveden pod trešnjom donosi dug i sretan brak, a mladenci često nazdravljaju čajem od njenog cvijeta, koji simbolizuje ljubav, čistoću i novi početak.

Zanimljivo je i to da se posljednjih decenija bilježi sve ranije cvjetanje trešnje. Stručnjaci to povezuju s klimatskim promjenama, jer globalno zagrijavanje utiče na pomjeranje godišnjih doba i raniji dolazak proljeća u Japanu.