Mnogo toga čujemo šta bi trebalo, a šta ne bi trebalo raditi po starim običajima i vjerovanjima koja još uvijek i te kako žive u našem narodu.

Na jedno od pitanja, šta se radi sa pepelom i samim badnjim drvetom odgovor smo potražili od domaćica čačanskog kraja, ali i od etnologa.

- Badnje drvo, bar iz našeg domaćinstva obično završava u našoj bašti i voćnjaku, nakon sva tri božićna dana zbog roda. Takođe, vjeruje se da se pepeo stavlja i zbog krtica, savjetovali su naši preci. Inače, pekli smo i česnicu na žaru od badnjaka. Što se slame tiče, takođe, i ona se stavlja kod koka, jer se vjeruje da koke bolje napreduju i nose - rekla je za RINU Mira Minović, domaćica iz Katrge.

Jelena Milićević etnolog ispred Centra za njegovanje tradicije kaže da su brojni običaj vezani za dane Božića u Zapadoj Srbiji, ali se u velikoj mjeri slaže sa domaćicom Mirom.

https://aloonline.ba/magazin/zanimljivosti-razonoda/sta-sa-badnjakom-i-psenicom-nakon-bozica-ovo-nikako-ne-bi-trebalo-da-uradite/

- Pepeo od badnjaka ide u baštu, po narodnom običaju, to je protiv krtica, međutim, ako pogledamo neku tradicijsku kulturu badnjaci predstavljaju drvo koje se žrtvuje zarad plodnosti, tako da je logično da njegovi ostaci završe upravo na tlu koje će nam dati plodnost. Kada govorimo o slami ona završava kod koka - ističe Jelena.

Dodaje da ono što je, takođe, karaktersitčno u krajevima centralne i zapadne Srbije jeste da se slama ostavlja na rodno drvo - krušaka, jabuka, šljiva, jer sve ima svoju simboliku.

- Dakle, tri dana se pepeo ne dira i ne baca, po starim vjerovanjima u pepelu se skupljaju duše naših predaka, dakle, što će reći da je povezano sa kultom mrtvih i inače u običnim danima, pepeo se nikada ne izbacuje po mraku - rekla je Jelena Milićević etnolog ispred Centra za negovanje tradicije.

Ona je istakla da je danas Sabor presvete Bogorodice, naredni dani su nekršteni, pa je s toga vrijedno pomena da je današnji dan karakterističan po tome što se ljudi međusobno posjećuju, da se saboruje, kao što sam naziv i kaže.

- Ušli smo u nekrštrene dane, oni traju od trećeg dana Božića, odnosno od 10. januara, pa sve do Bogojavljenja. To su izuzetno tabuisani dani, kada Isus nije bio kršten i po narodnom vjerovanju skupljaju se razne nečiste sile, pa se iz tog razloga ne izlazi napolje po mraku - zaključila je Milićević.

BONUS VIDEO: