Tim sa Univerziteta Nortvestern u SAD razvio je sistem potpuno vještačkih pluća (TAL), koji puni krv kiseonikom na sličan način kao što to inače rade pluća, istovremeno upravljajući protokom krvi i štiteći srce. TAL je bio ključan za stabilizaciju pacijenta i njegovu pripremu za prijem donorskih pluća.

Više od dvije godine kasnije pacijent se dobro oporavio i sada ima pluća koja u potpunosti funkcionišu.

Otkazivala mu pluća

Priča počinje u proljeće 2023. godine, kada su 33-godišnjem muškarcu počela da otkazuju pluća nakon infekcije gripom.

Stanje je brzo napredovalo u upalu, sepsu i ono što je poznato kao akutni respiratorni distres sindrom (ARDS).

– Razvio je infekciju koja se nije mogla liječiti nijednim antibiotikom jer je bila otporna na sve. Ta infekcija je dovela do toga da se pluća bukvalno razlože, a zatim se proširila na ostatak njegovog tijela – kaže torakalni hirurg Ankit Bharat.

Standardni pristup u ovakvim slučajevima jeste da se pacijent priključi na aparat za održavanje u životu i da se plućima da vrijeme da se oporave.

Međutim, u ovom slučaju ona su bila glavni problem i izvor infekcije i čovjek je gotovo sigurno bio osuđen na smrt ako mu pluća ne budu uklonjena, ali je i njihovo uklanjanje nosilo vrlo visok rizik od smrti.

Mašina ga održala u životu

Uklanjanje oba plućna krila, bilateralna pneumonektomija, obično dovodi do otkazivanja srca zbog poremećaja u protoku krvi.

Da bi to izbjegli i prevazišli ograničenja prethodnih pokušaja, medicinski tim koji je razvio TAL dodao je dvostruke kanale za protok krvi i prilagodljivi šant, omogućavajući da se razlike u protoku krvi izjednače.

Ova mašina bila je dovoljna da pacijenta održi u životu dovoljno dugo da se njegovo tijelo oporavi do mjere koja je omogućila transplantaciju.

Nakon uklanjanja organa, počeli su da primjećuju znake oporavka od infekcije.

Bharat i njegov tim sproveli su molekularnu analizu pluća nakon njihovog uklanjanja, čime su potvrdili da nije postojala nikakva šansa da se pluća sama oporave od ARDS-a.

Ožiljci i oštećenja imunološkog sistema značili su da je u ovom slučaju transplantacija pluća bila apsolutno neophodna.

– Uobičajeno, ovakva transplantacija je rezervisana za pacijente sa hroničnim stanjima poput intersticijske bolesti pluća ili cistične fibroze – rečeno je.

Nada u primjenu inovacija

– Trenutno se smatra da, ako neko dobije težak ARDS, treba ga samo održavati u životu i na kraju će se pluća oporaviti – kaže Bharat.

Ovo je pristup koji bi ubuduće mogao ponovo da se koristi kako bi se spaslo više života.

Iako je izrada TAL sistema poput ovog trenutno moguća samo u specijalizovanim centrima, Bharat se nada da bi inovacije primijenjene ovdje mogle u budućnosti da budu ugrađene u standardne medicinske uređaje.

Iako se dvostruka transplantacija pluća u ovakvom scenariju ranije smatrala nemogućom, sada znamo da može da se izvede i da bude uspješna, kao i da bi mogla da predstavlja opciju u budućim slučajevima, iako i dalje zavisi od pravovremenog pristupa doniranim plućima.

– U mojoj praksi mladi pacijenti umiru gotovo svake nedjelje jer niko nije shvatio da je transplantacija bila opcija – kaže Bharat, prenosi RTS.