Koliko zapravo roditelje u Njemačkoj košta odgajanje djeteta do njegovog 18. rođendana pitanje je koje postavljaju i oni koji već imaju porodicu i oni koji tek planiraju potomstvo.

Ako finansijski iznosi mogu djelovati impresivno, mnogi naglašavaju da se trajna radost, ljubav i ispunjenje koje dijete donosi ne mogu izraziti novcem.

Statistički podaci pružaju jasnu sliku o tome sa kakvim se realnim izdacima susreću njemačke porodice.

Tri kategorije

Prema analizi njemačkog statističkog zavoda, ukupni troškovi odgajanja djeteta obuhvataju prosjek potrošnje u tri starosne kategorije – od rođenja do šeste godine, od šeste do dvanaeste, te od dvanaeste do osamnaeste godine života. Najmlađa djeca mjesečno prosječno koštaju oko 679 evra, troškovi za djecu uzrasta od 6 do 12 godina iznose približno 786 evra, dok se u periodu od 12 do 18 godina taj iznos povećava na 953 evra. Kada se izračuna prosjek, dolazi se do mjesečnog troška od oko 763 evra, odnosno 9.156 evra godišnje, što znači da njemačka porodica u prosjeku potroši oko 164.808 evra do djetetovog punoljetstva.

Ovaj iznos ne obuhvata samo direktne troškove poput hrane, odjeće, pelena, igračaka, hobija, džeparca ili telefonskih usluga. U obračun ulaze i veći troškovi stanovanja, jer porodici obično treba veći životni prostor, dodatni namještaj, više električne energije, kao i povećani izdatak za prevoz i putovanja. Time se zapravo prikazuje cjelokupni „trošak života“ koji sa sobom donosi roditeljstvo. Od 1. januara 2026. godine, njemačko dječje primanje Kindergeld iznosiće 259 evra mjesečno po djetetu.

Koliko košta život sa bebom?

Kada se govori o bebama, mjesečni trošak je statistički isti kao i za ostalu malu djecu, ali se u ovu računicu ne uračunava početna oprema. U nabavku obaveznih stvari za novorođenče – poput kreveca, kolica, auto-sjedišta i osnovnih zaliha pelena – porodice obično ulažu između 2.000 i 4.000 evra, u zavisnosti od toga kupuju li opremu novu ili polovnu. Zbog toga ukupni trošak prve godine života može dostići od 11.000 do 13.000 evra.

U zvaničnim podacima, međutim, izostavljeni su određeni izdaci koji itekako utiču na kućni budžet. Tu spadaju troškovi osiguranja, privatna štednja i investicije namijenjene djetetu, dobrovoljni penzioni fondovi, zatim veći finansijski poduhvati poput vozačke dozvole ili kupovine prvog automobila, kao i izgubljena zarada roditelja koji zbog brige o djetetu rade skraćeno radno vrijeme ili odlaze na duža odsustva. Ekonomisti ove izdatke nazivaju oportunitetnim troškovima, jer predstavljaju indirektne, ali veoma značajne posljedice roditeljstva, prenosi Blic.

Više djece – manji trošak

Kada porodica ima više djece, prosječan trošak po djetetu se smanjuje. Za jedno dijete iznosi oko 763 evra mjesečno, za dvoje pada na oko 638 evra, a za troje na 590 evra po djetetu. Razlog je jednostavan: veliki dio stvari, opreme i čak aktivnosti može se dijeliti ili koristiti više puta. Ipak, iako pojedinačna cifra opada, ukupni trošak domaćinstva raste s brojem djece.

Posebno je zanimljivo što se finansijsko opterećenje najviše osjeća kod samohranih roditelja. Iako oni ukupno potroše manje novca od porodica sa dvoje ili troje djece, odnos njihovih prihoda i troškova daleko je nepovoljniji. Dok dvočlana porodica sa djecom na djecu troši oko trećinu svojih mjesečnih primanja, samohrani roditelj na potrebe djeteta troši gotovo svaki drugi evro koji zaradi, što vrlo jasno oslikava težinu njihove ekonomske pozicije.

Šta kad dijete napuni 18?

Troškovi ne nestaju ni poslije djetetovog osamnaeste godine. Statistika za ovaj period ne postoji, jer se život mladih odvija na različite načine. Dok neki tinejdžeri rano počinju da rade i postaju finansijski samostalni, drugi započinju studije, duže ostaju u roditeljskom domu, putuju ili žive u domovima i stanovima za koje roditelji i dalje snose veliki dio troškova. Često se dešava da troškovi sa punoljetstvom čak porastu, zbog fakulteta, vozačke dozvole, prvog stana ili putovanja.

Zato stručnjaci savjetuju roditeljima da na vrijeme počnu da štede za period kada dijete postane mlada odrasla osoba, a kao praktičnije opcije od tradicionalnih štednih knjižica navode investicione fondove, Bauspar ugovore i savremenije oblike ulaganja.

Njemačka država pruža širok spektar finansijske podrške porodicama. Najpoznatiji oblik pomoći je Kindergeld, koji će od početka 2026. godine iznositi 259 evra mjesečno po djetetu. Pored toga, roditelji ostvaruju pravo na različite poreske olakšice, mogu koristiti Elterngeld tokom brige o bebi, a porodicama sa nižim primanjima dostupni su dodaci za djecu i za stanarinu. Mladi u obrazovanju imaju pravo na studentsku pomoć BAföG, a polaznici strukovnog obrazovanja na posebnu podršku poznatu kao BAB. Ove mjere su važne jer ublažavaju dio troškova i olakšavaju roditeljima da obezbijede stabilno odrastanje svoje djece, prenosi Fenix Magazin.