Na samom jugu Malezije, uz tjesnac koji dijeli Johor od Singapura, uzdiže se impresivan, ali sablasno tih grad – Forest Siti.
Iz vazduha ovaj projekat izgleda kao ostvarenje futurističkog sna: niz staklenih nebodera, luksuznih kondominijuma i hotela smještenih na vještačkim ostrvima izgrađenim nasipanjem pijeska u more. Međutim, pogled izbliza otkriva sasvim drugačiju stvarnost – prazne ulice, zatvorene prodavnice i tek ponekog stanovnika u naselju koje je trebalo da bude simbol kinesko-malezijske saradnje i nove zelene urbane paradigme.
Projekat vrijedan 100 milijardi dolara pokrenut je 2014. godine od strane kineskog građevinskog giganta "Country Garden Holdings", u partnerstvu s vladom malezijske države Johor.
Ekološki grad bez automobila
Forest Siti je zamišljen kao „grad budućnosti“ – pametan, ekološki grad bez automobila, s vertikalnim vrtovima, održivom infrastrukturom i domom za čak 700.000 ljudi. Trebalo je da bude i dio kineske Inicijative Pojas i put (Belt and Road Initiative), megaprojekta kojim Kina povezuje Aziju, Afriku i Evropu infrastrukturnim ulaganjima.
Jedanaest godina kasnije, Forest Siti više liči na scenografiju nego na stvaran grad.
Ulice su uredne, ali puste, a prozori luksuznih stanova uglavnom zamračeni. Snimci otkrivaju ogroman kontrast između obećanja i stvarnosti – prazne prodavnice u tržnom centru Forest City Outlet, zatvorene butike i restorane u Marina Hotelu, te maketu grada koja i dalje dominira prodajnim salonima – jedinom mjestu gdje Forest Siti još uvijek „živi punim plućima“.
Ekonomske poteškoće
Glavni problemi nisu samo estetske, već i ekonomske prirode. Krajem avgusta 2023. agencija Moody’s dodatno je snizila kreditni rejting Country Gardenu, koji se našao u dugovima i na ivici nemogućnosti otplate obveznica. S padom kineskog tržišta nekretnina, interes kupaca – posebno onih iz Kine – gotovo je nestao.
Nekadašnji slogan “Build it and they will come” („Izgradi i oni će doći“) pokazao se kao iluzija. Hiljade stanova ostale su neprodane, a cijeli projekat ubrzo je dobio etiketu „grada duhova“.
Sa ekološke strane, paradoks je još izraženiji. Vještačka ostrva nastala su nasipanjem pijeska preko ogromnih podmorskih livada morske trave, koje imaju ključnu ulogu u apsorpciji ugljenika i borbi protiv klimatskih promjena. Njihovo uništavanje zbog izgradnje luksuznih vila i nebodera direktno je suprotno „zelenom“ identitetu projekta.
Kako je zabilježio fotograf Sebastijan Kastelije, upravo taj kontrast – blještavi neboderi podignuti na uništenom morskom ekosistemu – najbolje oslikava stanje Forest Sitija: zelena utopija pretvorena u betonski kontrast prirodi koju je trebalo da štiti.
Deset hiljada stanovnika umjesto sedamsto hiljada
Uprkos pokušajima vlasti da projektu udahnu novi život, realnost se mijenja sporo. Vlada Johora proglasila je područje posebnom finansijskom zonom s poreskim olakšicama, poslovnim podsticajima i duty-free režimom, nadajući se da će privući međunarodne investitore.
Međutim, prema procjenama, u Forest Sitiju danas živi tek oko 10.000 ljudi – daleko od planiranih stotina hiljada. Brojni poslovni prostori ostaju prazni, a infrastruktura, iako moderna, zjapi nedovršena.
„Forest Siti je trebalo da bude simbol budućnosti, a postao je ogledalo globalne stvarnosti – rasta na dug, projekata većih od potreba i snova koji su se sudarili s tržišnom realnošću“, komentarišu analitičari malezijskih medija.
Novi pokušaj oživljavanja
Fotoreporter Mohd Rasfan (AFP) u septembru 2023. snimio je prizore koji gotovo poetski oslikavaju stanje grada: muškarac sam u praznom hodniku tržnog centra, niz zatvorenih prodavnica u nekada glamuroznom hotelu i panoramu nebodera koji se ogledaju u tirkiznom moru – vizuelno veličanstveno, ali bez života.
Malezijske vlasti ipak ne odustaju. Zahvaljujući blizini Singapura, Forest Siti i dalje ima strateški potencijal. Tokom 2024. godine pokrenuta je inicijativa Special Financial Zone, s ciljem privlačenja finansijskih i tehnoloških kompanija kroz povoljniji poreski režim i jednostavnije poslovne procedure.