Već godinama izvještaji o najbogatijima koji se pripremaju za kraj svijeta dominiraju naslovnicama. Još 2023. godine Wired je objavio da Mark Zakerberg, direktor Mete, gradi podzemni objekat od oko 5.000 kvadratnih metara - koji je, u razgovoru za Bloomberg, opisao kao „malo sklonište“, a ne kao bunker za - na svom ogromnom imanju na havajskom ostrvu Kauai (koje se, uzgred, nalazi na mjestu starog groblja).

Još 2017. je objavljeno da je Piter Til, osnivač Palantira, dobio novozelandski pasoš, jer tamo posjeduje veliko imanje i planira da tamo pobjegne u slučaju društvenog kolapsa.

Danas je trka za dominacijom u AI industriji zapalila novi talas egzistencijalnog straha među tehnološkom elitom - posebno među onima iz same AI zajednice, koji često govore o tome koliko ih plaši mogućnost da nekontrolisana vještačka opšta inteligencija (AGI) sruši postojeći svetski poredak.

Ljudi poput Sema Altmana (direktor OpenAI) i Ilje Sutskevera (bivši glavni naučnik OpenAI-a, sada na čelu konkurentske firme Safe Superintelligence), izrazili su zabrinutost da bi takva, još neostvarena AGI - sistem inteligentniji od čovjeka - mogla da izazove nepovratni haos u ljudskom društvu.

„Definitivno ćemo izgraditi bunker prije nego što pustimo AGI“, navodno je rekao Sutskever timu OpenAI-ja, prema knjizi novinarke Karen Hao Empire of AI.

Mnogi od njih svoje strahove potvrđuju konkretnim djelima. Na primjer, poznato je da Altman posjeduje zalihe oružja, zlata, imanja i drugih resursa koje bi mogao da iskoristi u slučaju „AI apokalipse“.

„Trudim se da o tome ne razmišljam previše“, rekao je Altman još 2016. za The New Yorker, „ali imam oružje, zlato, kalijum-jodid, antibiotike, baterije, vodu, gas maske izraelske vojske i veliko imanje u Big Suru, do kog mogu da odletim.“

Naravno, još uvijek nije jasno kada - i da li uopšte - AGI može biti ostvaren. Kao što je profesorka informatike sa Univerziteta u Sauthemptonu Vendi Hol rekla za BBC, lideri AI industrije često „pomjeraju ciljeve“ svojih prognoza o superinteligenciji.

„Zavisi od toga s kim pričate“, dodala je ona. „Naučna zajednica kaže da je AI nevjerovatna tehnologija, ali da je još daleko od ljudske inteligencije.“

Ipak, AI ne mora biti svjesna niti dostići ljudski nivo inteligencije da bi izazvala haos u društvu. Najnovije puštanje OpenAI-jevog alata za generisanje videa Sora 2 pokazuje da generativna AI sve više pretvara internet u mjesto gdje je teško razlikovati stvarnost od vještačkog sadržaja.

Kako granica između „digitalnog otpada“ i stvarnog svijeta postaje sve tanja, AI ostaje moćan izvor dezinformacija.

Štaviše, alati generativne AI već su duboko promijenili međuljudske odnose i unutrašnji svijet ljudi: sve više mladih i odraslih koristi „asistent“ chat botove poput ChatGPT-a ili AI saputnike poput onih sa Character. AI, za terapiju, savjetovanje, razgovor, prijateljstvo, pa čak i romansu - što ponekad vodi u destruktivne i nezdrave odnose koji se prenose i na stvarni život.

Neki su, nakon opsesivnih odnosa sa chatbotovima, završili razvedeni, bez posla, pa čak i u zatvoru ili psihijatrijskim ustanovama; bilo je i smrtnih slučajeva, uključujući maloljetnike. Uz to, potrebe za obradom i napajanjem AI sistema imaju ozbiljne ekološke posledice, a gubitak radnih mjesta zbog automatizacije već pogađa mnoge radnike.

Ipak, od Altmana do Zakerberga, mnogi od tih milijardera - graditelja bunkera i lovaca na AGI - istovremeno promovišu utopijske vizije AI budućnosti: svijet u kojem su ljudi oslobođeni posla, primaju univerzalni osnovni dohodak, a AI spašava klimu i liječi bolesti.

Drugim riječima, prema vodećim figurama AI tržišta: tehnologija bi mogla uništiti čovječanstvo - ili spasiti svijet.

I koji će se scenario obistiniti, zavisi, po svemu sudeći, od toga koja kompanija prva pobijedi u AI trci.

(Alo.rs/BBC/Futurism.com)