Dobra vijest je, navode, da sve manje ljudi negira postojanje klimatskih promjena. Međutim, ona loša je da za probleme koji dolaze ima sve manje rješenja.






- Iako smo decenijama govorili da se treba pripremiti na posljedice globalnog zagrivanja, danas je jasno da smo neke ključne prilike već propustili. Promjene su stvarne, tu su i - nepovratne su. Samo jedan primjer govori dovoljno: do 2050. očekuje se porast nivoa Jadranskog mora za 20 do 30 centimetara. Uz to, poplave će postati trideset puta učestalije - piše slovenački portal 24ur.


Da je porast nivoa mora jedini problem, još bi bilo moguće reagovanje podizanjem zaštitnih barijera. Ipak, stvarnost je daleko složenija. Klimatske promene dolaze u paketu s nizom dodatnih izazova, od toplotnih talasa i sve snažnijih oluja, do dugotrajnih suša i klimatski uslovljenih migracija.


Kako upozoravaju iz slovenačke Agencije za okolinu (ARSO), ekstremni vremenski uslovi koji sve češće pogađaju i Sloveniju potvrđuju predviđanja naučnika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja. I dok među političarima sazrijeva saznanje da je hitno djelovanje nužno, mnogi se još uzdaju u čudesna tehnološka rješenja. Vjeruju da ćemo moći nastaviti da živimo kao dosad, ali s održivim izvorima energije. Međutim, tehnologija nije čarobni štapić, njeni rezultati ne dolaze preko noći, a većina svijeta ih jednostavno ne može priuštiti.

Ono o čemu se gotovo uopšte ne govori jeste potreba za promjenom ekonomskog sistema. Trenutni model rasta direktno nas je doveo do problema s kojima se sada suočavamo.

- Ako je pad BDP-a od pola posto i dalje razlog za paniku, teško je očekivati da će države ozbiljno pristupiti nužnim promjenama. Buduće generacije moraće početi da razmišljaju potpuno drugačije – navode stručnjaci iz ARSO-a.


Ističu da će roditelji, ali i šira društvena zajednica, morati redefinisati što znači kvalitetan život. Umjesto težnje za posjedovanjem više, moraće težiti životu u zdravijem, sigurnijem i održivijem okruženju.


- Ali postavlja se ključno pitanje, imamo li kao društvo uopšte dovoljno vremena za postupno prilagođavanje? Klimatske promene su globalni problem koji zahteva globalni odgovor. A danas, kako ironično zaključuju slovenački naučnici, lakše je povjerovati u Deda Mraza nego da će svjetski lideri doista postići dogovor kojim bi svi, makar djelimično, odustali od vlastite moći i bogatstva, a u korist zajedničke budućnosti - piše portal.