Ova izjava, kako piše BBC, mogla bi učiniti sukob između Izraela i novog liderstva u Siriji, nakon svrgavanja predsjednika Bašara al-Asada, vjerovatnijim.

U govoru pred izraelskim vojnim kadetima Netanjahu je rekao da Izrael neće dozvoliti snagama Hajata Tahrira al-Šama (HTS), islamističkoj grupi koja je predvodila svrgavanje Asada, niti novoj sirijskoj vojsci koja se formira da "uđu u oblast južno od Damaska".

"Mi zahtijevamo potpunu demilitarizaciju južne Sirije u provincijama Kuneitra, Dera i Sveida od snaga novog režima. Takođe, nećemo tolerisati bilo koju prijetnju zajednici Druza u južnoj Siriji", dodao je Netanjahu.

Dodao je da će izraelske snage ostati na neodređeno vrijeme unutar sirijske teritorije koju su zauzele od pada Asada u decembru prošle godine, što bi predstavljalo pomak u izraelskoj strategiji.

Do sada je Izrael svoju akciju ulaska u demilitarizovanu zonu pod kontrolom UN na Golanskoj visoravni opisivao kao privremenu mjeru za osiguranje bezbjednosti Izraelaca s druge strane.

Činilo se da je razlog bio da se spriječe ekstremističke grupe da se spuste do Golana u vakuumu moći.

Međutim, posljednjim komentarima, prenosi BBC, Netanjahu je jasno stavio do znanja da vjeruje da nove vlasti u Siriji sa njihovim porijeklom u džihadizmu mogu predstavljati sličnu opasnost.

Izrael je zauzeo većinu Golanske visoravni od susjedne zemlje tokom rata na Bliskom istoku 1967. godine i kasnije je anektirao. Ovaj potez nije bio međunarodno priznat, iako su to učinile Sjedinjene Američke Države 2019. godine.

Novoimenovani privremeni predsjednik Sirije lider HTS-a Ahmed al-Šara pokušao je da uvjeri Izrael da ne želi sukob i da je spreman da poštuje dugotrajni sporazum o razdvajanju između dvije zemlje, koji je zaključen nakon još jednog rata 1973. godine.

Takođe je naglasio da neće dozvoliti da Sirija bude korišćena kao baza za napade protiv Izraela.

Međutim, Šara je takođe pozvao Izrael da se povuče iz tampon zone koju je zauzeo, dok pokušava da potvrdi suverenitet u cijelom rascjepkanom pejzažu Sirije. Očigledno je da Netanjahu ne vjeruje ovim uvjeravanjima.

Kao i veći dio međunarodne zajednice, izraelski premijer čeka da vidi da li će Šara u stvarnosti sprovesti svoj umjeren i pomirljiv stav i kroz djela, a ne samo da ostane na riječima, prenosi BBC.

Iz perspektive novog sirijskog liderstva, oslobađanje zemlje od uticaja svih stranih sila koje su se borile za poziciju tokom dugih godina građanskog rata smatra se ključnim za obezbjeđivanje pozitivnije budućnosti za zemlju i odlučujući raskid sa prošlošću.

Neki strani akteri, među kojima su Iran i Rusija, bar trenutno vide smanjenje uticaja koji su nekad imali.

Pod predsjednikom Donaldom Trampom Sjedinjene Američke Države bi takođe mogle dodatno da se povuku iz Sirije, što je bila uloga koja je pomogla da se podrže snage predvođene Kurdima na sjeveroistoku zemlje.

Međutim, postoji rastući uticaj Turske, koja je pružila ključnu podršku HTS-u u njegovoj munjevitoj kampanji protiv Asada. Koliku ulogu Turska odluči da igra mogao bi biti odlučujući faktor u tome kako će Sirija razvijati u post-Asadovoj eri.

Međutim, Izrael bi mogao predstavljati neposredniji izazov za nezavisnost novog liderstva Sirije.

Imati izraelske trupe koje sve više narušavaju teritoriju zemlje, kao i sprovođenje brojnih napada na ciljeve povezane s onim što je preostalo od Asadovog vojnog arsenala, ne uklapa se u viziju ponovo ujedinjene, suverene države, za koju Šara pokušava da uvjeri Sirijce unutar i izvan zemlje da - može da obezbijedi.

Netanjahuov potez da zabrani sirijskim snagama slobodno djelovanje unutar granica zemlje mogao bi da bude jedan korak previše koji bi nova vlast u Damasku mogla da podnese, ma koliko nekonfrontacionu sliku pokušavali da zadrže.

Privremeni predsjednik Sirije izjavio je da njegova zemlja ima "istorijsku priliku" za obnovu. On je to rekao na samitu nacionalnog dijaloga koji se održao u Damasku, te je naglasio da bi Sirija trebalo da se izgradi samostalno, ističući da je trenutna prilika izuzetna i da mora da se iskoristi u interesu sirijskog naroda, prenio je Reuters.

Takođe je pozvao na ujedinjenje različitih naoružanih grupa pod jedinstvenim vojnim komandovanjem, tvrdeći da "snaga zemlje leži u njenoj jedinstvenosti".

Na samitu su učestvovali delegati podijeljeni u šest radnih grupa, koje su raspravljale o ključnim pitanjima kao što su tranziciona pravda, ustav, izgradnja državnih institucija, lična sloboda, ekonomski model zemlje i uloga civilnog društva, prenosi Euronews.

Cilj samita je da iznese preporuke koje će pomoći u oblikovanju ustavne deklaracije i pripremi osnovne principe za novi politički poredak u Siriji.

Nova privremena vlada trebalo bi da preuzme vlast 1. marta. Iako proces predstavlja pomak u odnosu na prethodnu vladavinu porodice Asad, kritičari su ukazali na nedostatak inkluzivnosti, navodeći da manjine, kao i kurdske i druge opozicione grupe, nisu bile pozvane na samit.

Pedesetogodišnja vladavina Sirijom porodice Asad okončana je sredinom decembra prošle godine, nakon što je bivši sirijski premijer Muhamed al Džalali predao vlast pobunjenicima, koji su za svega 10 dana prešli put od Alepa do Damaska, ostvarivši cilj koji je zacrtan još 2011. godine.

Svrgnuti predsjednik Sirije Bašar al Asad rekao je da je bio u Damasku do jutra 8. decembra 2024., dana kada su pobunjenici predvođeni grupom Hahar Tahrir al Šam (HTS) zauzeli glavni grad, kao i da nije postojao plan da napusti državu.

On je, u prvom saopštenju nakon odlaska iz Sirije objavljenom na društvenim mrežama, naveo da u danima kada su opozicione snage napredovale sa sjevera Sirije ka Damasku nije namjeravao da podnese ostavku i da nije razmišljao o tome da traži azil.

Kako je tada dodao, iz Damaska je prvo otišao u rusku bazu Hmeimim kod priobalnog grada Latakija, gdje je saznao da su pobunjenici zauzeli Damask.

Dodao je da su njegovoj evakuaciji u Rusiju prethodili kolaps vojske i paralisanje državnih institucija.