Per-i polifluoroalkilne materije, koje industrija široko koristi, sada se nalaze u tlu, vodi i prehrambenim lancima.

Poznato je da izloženost PFAS-u povećava rizik od raka, hormonalnih poremećaja i poremećaja imunološkog sistema, kao i drugih zdravstvenih problema. Liječenje ovih bolesti nosi troškove koje u konačnici snosi javnost.

U četvrtak je Evropska komisija objavila studiju za mjerenje dugoročnih troškova za okolinu i zdravlje ako se onečišćenje nastavi na sadašnjim nivoima.

Izvještaj iznosi ono što Komisija opisuje kao konzervativnu procjenu finansijskog tereta koji PFAS nameće društvu. Ispituje nekoliko mogućih budućnosti, posmatrajući štetu za okolinu uz uticaje na zdravlje.

Trošak nedjelovanja

Ako propisi i standardi ostanu nepromijenjeni, studija procjenjuje da bi onečišćenje PFAS-om koštalo evropsko društvo oko 440 milijardi evra do 2050. godine. Ova brojka pokriva samo zdravstvene troškove povezane s malim brojem trenutno regulisanih PFAS supstanci, od hiljada koje postoje.

Izvještaj takođe otkriva da bi samo pročišćavanje onečišćene vode koštalo više od jedan bilion evra ako emisije nastave na sadašnjim nivoima. Nasuprot tome, smanjenje ispuštanja PFAS-a na izvoru do 2040. godine moglo bi uštedjeti oko 110 milijardi evra.

Budući da PFAS ostaje u tijelu i okolini decenijama, u izvještaju se navodi da je rano djelovanje ključno za ograničavanje dugoročne štete.

Studija identifikuje novorođenčad, djecu, ljude koji žive u blizini kontaminiranih mjesta i radnike na tim mjestima kao populacije koje su najviše izložene onečišćenju PFAS-om.

Komisija je u izjavi navela da je posvećena zaštiti tih grupa, a istovremeno sprečava šire društvene i ekonomske posljedice. Navela je da je potreban uravnotežen pristup jer se razvijaju alternative PFAS-u za ključne industrijske upotrebe.

"Pružanje jasnoće o PFAS-ima sa zabranama za korištenje od strane potrošača glavni je prioritet i za građane i za preduzeća", rekla je Džesika Rosvol, sekretar za okolinu.

Još je navela:

"Potrošači su zabrinuti, i to s pravom. Ova studija naglašava hitnost djelovanja."

Tri moguće budućnosti

Jedan scenario ispitan u studiji pretpostavlja da PFAS-i ostanu odobreni, ali standardi postaju stroži i zaštitniji. Prema ovoj opciji, mnoga kontaminirana mjesta bi trebalo očistiti, što bi do 2050. godine povećalo ukupne troškove na oko 1.7 biliona evra.

Najoptimističniji scenario je potpuna zabrana PFAS-a u Evropi.

U tom slučaju, hemikalije bi postepeno nestajale iz ljudskih tijela tokom nekoliko godina, ostavljajući uglavnom troškove čišćenja onečišćenih mjesta. Ovo bi bila najjeftinija opcija u cjelini, s procijenjenim računom od oko 330 milijardi evra.

Međutim, u izvještaju se navodi da bi ovaj scenario mogao biti previše optimističan, jer se potpuna zabrana suočava sa snažnim protivljenjem mnogih industrijskih sektora.

Nekoliko najštetnijih PFAS materija, uključujući PFOS, PFOA i PFHxS, već je zabranjeno u Evropskoj uniji. Godine 2024. ograničenja su proširena na PFHxA i srodne supstance u proizvodima kao što su tekstil široke potrošnje, ambalaža za hranu, kozmetika i neke pjene za gašenje požara.

U oktobru 2025. EU je uvela postpene zabrane svih PFAS-a u pjenama za gašenje požara. Prema pravilima EU o pitkoj vodi, sve države članice takođe moraju pratiti nivoe PFAS-a kako bi se zadovoljile nove sigurnosne granice.

Evropska agencija za hemikalije procjenjuje prijedlog za univerzalno ograničenje PFAS-a, a njeno mišljenje očekuje se do kraja 2026. godine, prenosi "RFI".

(Nezavisne)