Prema njihovim navodima, pronađeni su dijelovi sistema za stabilizaciju i navođenje, koji čine "mozak" projektila, zatim rezervni dijelovi sa instalacije motora, fragmenti mehanizma za orijentaciju te mlaznice s vatrene platforme.

Raketu Orešnik Rusija je ispalila prema području Lavova, oko 60 kilometara od granice s Poljskom.

Napad je doveo do masovnih nestanaka struje u trenutku kada se zemlja suočava s niskim temperaturama.

Da je raketa zaista korištena, potvrdili su i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i rusko Ministarstvo odbrane.

Orešnik je balistička raketa srednjeg dometa, s procijenjenim dosegom između 500 i 5.500 kilometara, a može razviti brzinu do 10 Macha, što je čini izuzetno teškom za presretanje. Rusija je konvencionalnu verziju te rakete prvi put testirala u novembru 2024., kada je pogodila industrijski objekt u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je tvrdio da višestruke bojeve glave Orešnika čine tu raketu posebno razornom i u konvencionalnoj varijanti, pri čemu ju je usporedio s nuklearnim oružjem.

Bjelorusko Ministarstvo odbrane navodi da maksimalni domet sistema iznosi oko 5.000 kilometara, dok ruski mediji tvrde da bi raketa do vazdušne baze u Poljskoj stigla za oko 11 minuta, a do sjedišta NATO-a u Briselu za približno 17 minuta, prenosi Index.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se unaprijed ne može utvrditi nosi li Orešnik nuklearnu ili konvencionalnu bojevu glavu, što povećava nivo strateške neizvjesnosti.

Razvoj i raspoređivanje takvih raketa omogućeni su nakon što je Rusija 2019. napustila sporazum iz sovjetskog doba koji je zabranjivao rakete srednjeg dometa.

Putin je u više navrata upozorio da bi Rusija mogla upotrijebiti Orešnik protiv zapadnih saveznika Ukrajine ako Kijev nastavi napade unutar ruskog teritorija uz pomoć zapadnog oružja dugog dometa.