Venecuela je tokom 1970-ih nacionalizovala naftnu industriju, dok je u 2000-im godinama tadašnji predsjednik Hugo Čavez najprije dozvolio djelimičnu privatizaciju, a potom ponovo vratio sektor pod državnu kontrolu. Dio međunarodnih kompanija odbio je zahtjev vlasti u Karakasu da njihovo poslovanje bude pod nadzorom državne kompanije PDVSA, navodi Reuters.

Američki naftni gigant Chevron ostao je među rijetkima koji su, nakon pregovora s vlastima, nastavili poslovanje u Venecueli kroz zajednička preduzeća sa PDVSA-om. Njegovi konkurenti ExxonMobil i ConocoPhillips napustili su zemlju i pokrenuli arbitražne postupke.

U subotu je predsjednik Donald Tramp, svega nekoliko sati nakon što su američke snage zarobile venecuelanskog predsjednika Nikolas Maduro, izjavio da su američke kompanije spremne da se vrate u Venecuelu i ulažu u obnovu naftnog sektora.

Zvaničnici Bijela kuća i američkog Stejt departmenta poručili su liderima energetskih kompanija da će ulaganja u obnovu industrije biti preduslov za dobijanje kompenzacije za nacionalizovanu imovinu oduzetu prije oko dvadeset godina.

Prema procjenama stručnjaka, cijena povratka bila bi izuzetno visoka. Francisko Monaldi, analitičar energetske politike Latinske Amerike sa Instituta Baker pri Univerzitetu Rajs, rekao je za Bloomberg da bi kompanije morale ulagati oko 10 milijardi dolara godišnje tokom naredne decenije kako bi se proizvodnja vratila na nivo iz 1970-ih.

U dugotrajnim arbitražama ConocoPhillips potražuje oko 12 milijardi dolara, dok ExxonMobil traži 1,65 milijardi dolara odštete za oduzetu imovinu.

Analitičari upozoravaju da će, osim pravne neizvjesnosti, kompanije morati da uzmu u obzir bezbjednosne rizike, lošu infrastrukturu, političku nestabilnost i zakonitost američke intervencije. Lino Kariljo, bivši rukovodilac PDVSA-e, izjavio je za Bloomberg da su za ozbiljna ulaganja neophodne garancije dugoročne stabilnosti i novi politički okvir u zemlji.

Čak i ako se kompanije odluče na povratak, značajan rast proizvodnje mogao bi se čekati godinama, navodi Index. Iako Venecuela ima jedne od najvećih potvrđenih rezervi nafte u svijetu, proizvodnja je drastično pala usljed sankcija, nedostatka investicija i lošeg upravljanja.

Tokom 1970-ih, Venecuela je kao jedna od osnivačica OPEC proizvodila oko 3,5 miliona barela nafte dnevno, dok je prošle godine prosječna proizvodnja iznosila oko 1,1 milion barela dnevno, tek oko jedan odsto svjetske proizvodnje.