Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu tačku za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.

Ključni ruski zahtjevi

Prema izvoru, Moskva smatra da planu "nedostaju odredbe važne za Rusiju i ne odgovara na mnoga pitanja". Kremlj posebno insistira na "garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok" te traži obavezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.

Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog "nedostatka ograničenja" veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta naoružanja koje smije posjedovati.

Na popisu zahtjeva su i "jasne garancije " u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.

Izvor je dodao kako Rusija trenutni dokument smatra "prilično tipičnim ukrajinskim planom", ali da će ga "proučiti hladne glave".

Zelenski nudi velike ustupke

Index podsjeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Državama.

Tom je prilikom naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka.

Zelenski je takođe otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da ih Vašington namjerava postepeno ukidati nakon završetka rata.

Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom.

Ukrajinski predsjednik takođe je raspravljao o detaljima bezbjednosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, koja bi činila ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.

Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvotnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom.

Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.

To područje uključuje "pojas utvrđenja", odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu bilo kakvom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan uspio.

Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorije ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se stvorila demilitarizovana zona oko nekih od sadašnjih linija fronta.

"Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitarizovanu zonu - što znači da se teške snage uklanjaju s ovog područja - i udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara) - tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe u skladu s tim za pet, 10 ili 40 kilometara," rekao je Zelenski.

Ako Rusija opet napadne, SAD i Evropa će odgovoriti

Između ostalog ključnim tačkama nacrta plana koje je Zelenski iznio, uključujući predložene izmjene Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i bezbjednosne garancije koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države, a koja bi, prema Zelenskom, "odražavala članak 5" - temeljno načelom uzajamne odbrane NATO-a.

Plan bi predviđao vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali garancija bi bila povučena ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na rusku teritoriju.

Plan takođe uključuje paket za poslijeratni privredni oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, centre na podatke i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog gasa.

Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.

Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporožje, trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće. Pedeset odsto proizvedene električne energije išlo bi Ukrajini, a ostatak bi raspoređivale SAD.

Planom se traži i povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkovske regije.

Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čije bi sprovođenje nadziralo i garantovao Savjet za mir kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp, a potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usuglase.

Referendum kao konačna potvrda

Kontrola teritorija ostaje najsloženije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je opširno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizovao kraj rata.

"Ljudi bi tada mogli birati: odgovara li nam ovaj kraj ili ne?" rekao je. "To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre na 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman."

Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijima pod kontrolom Rusije ne može očekivati da pošteno glasaju.

"Ali na teritoriji koji kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum zapravo može sprovesti, proces glasanja i pripreme - baš kao, usput rečeno, s potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore - mora se odvijati u bezbjednim uslovima," rekao je. "Bez bezbjednosti, legitimitet je takođe upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima."

Napori SAD i reakcija Kremlja

Mirovni napori Trampove administracije, predvođeni posebnim izaslanikom SAD-a Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom, posljednjih sedmica bilježe polagan napredak.

Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastali su se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Vitkof opisao kao "konstruktivne i produktivne".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je Dmitriev Putinu podnio "detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Majami". "Na osnovu tih informacija, Moskva će formulisati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala", rekao je. Peskov je odbio ulaziti u detalje, rekavši da Moskva smatra "kontraproduktivnim" raspravljati o pregovorima u medijima.