Prema pisanju lista Politiko, pozivajući se na neimenovanog evropskog diplomatu, i Velika Britanija i Francuska mogle bi da se suoče s ozbiljnim poteškoćama u realizaciji tog plana zbog unutrašnje političke slabosti predsjednika Emanuela Makrona i premijera Kira Starmera, ali i zbog teške ekonomske situacije.

„Teško je zamisliti da će se takav plan zaista sprovesti. Radi se o teškim vremenima čak i sa ekonomske tačke gledišta“, navodi sagovornik Politika.

Iako se u međuvremenu povećava pritisak dijela zapadnih saveznika da se donese jasna odluka o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, one i dalje ostaju neodređene. Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je Evropa spremna da u Ukrajinu pošalje tzv. „snage za uvjeravanje“, sastavljene od britanskih, francuskih, njemačkih, turskih i drugih vojnika – kako bi izvodile vojne operacije u vazduhu, na moru i na kopnu.

U pozadini velikih riječi, stoji ipak surova realnost. Evropski bezbjednosni zvaničnici upozoravaju da bi svaka država morala imati jasno definisan borbeni mandat, a u ovom trenutku ni jedna od njih ne želi da preuzme odgovornost za eventualnu eskalaciju. Njemačka, na primjer, smatra da bi svaka takva odluka morala da dobije saglasnost parlamenta, a pojedini poslanici ističu da Bundesver nema ni dovoljno ljudstva ni opreme za formiranje većeg kontingenta.

Turska, koja bi po prirodi stvari mogla igrati značajnu ulogu u Crnomorskom regionu, suočava se s otporom Grčke i Kipra, koji osporavaju njeno eventualno finansiranje kroz fondove Evropske unije.

Tramp: Svijet se više ne kreće prema Trećem svjetskom ratu

Predsjendik SAD Donald Tramp, koji u posljednje vrijeme pojačava angažman oko Ukrajine, izjavio je da će Kijev prihvatiti bilo kakav mirovni sporazum samo ako ga prate jasne bezbjednosne garancije. Tokom sastanka sa Zelenskim i evropskim liderima u Bijeloj kući, Tramp je rekao da bi Ukrajina mogla imati zaštitu „sličnu Članu 5 NATO-a“, ali bez detaljnog obrazloženja kako bi to izgledalo u praksi.

U intervjuu za američkog novinara Marka Levina, Tramp je rekao da se „svijet više ne kreće u pravcu trećeg svjetskog rata“, te da smatra kako bi Volodimir Zelenski i Vladimir Putin trebalo da pokušaju direktan razgovor bez njegovog prisustva – a da će se on uključiti tek ako bude potrebno.

„Između njih postoje veoma loši odnosi. Ali ako bude potrebno, ja ću doći i pokušati da dovedem stvar do kraja“, poručio je predsjednik SAD.

Moskva: Slanje NATO trupa u Ukrajinu rizikuje nekontrolisanu eskalaciju

Ruska strana istovremeno jasno poručuje da bilo kakvo raspoređivanje zapadnih trupa na teritoriju Ukrajine smatra direktnom prijetnjom i razlogom za ozbilnu reakciju. Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da bi takav potez mogao dovesti do „nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama“.

Zaharova je podsjetila i na nedavnu mapu Ukrajine koja je bila izložena u Ovalnom kabinetu tokom susreta u Bijeloj kući, ističući da je to bila svojevrsna „šamarčina“ Kijevu i pokušaj da se ukaže koliko je teritorije već izgubljeno.

-Ta slika bila je tako snažna šamarčina koja je trebalo da ih otrijezni - sve one koji su nekoliko godina, odvojeni od istorije, odvojeni od geografije, odvojeni od stvarnosti, ponavljali priče o bojnom polju gde se sve mora riješiti, a da nisu razumjeli o čemu govore. Ta šamarčina je valjda trebalo nekim magičnim načinom da otvori oči Zelenskom. Mislim da će biti veoma teško da ga otrijezne - rekla je ona u programu radio Sputnjika

Dok se zapadne sile međusobno dogovaraju o modelu bezbjednosnih garancija, Ukrajina insistira da bez takvih garancija nema trajnog mira.

Istovremeno, Moskva upozorava da će svaki pokušaj raspoređivanja trupa NATO-a u Ukrajini shvatiti kao neprihvatljivu provokaciju. U ovakvoj situaciji ni jedna strana ne pokazuje spremnost na ustupke, što dodatno komplikuje pokušaje bilo kakvog mirovnog dijaloga.