Smrt Brajana Velsa 2003. godine ostala je upamćena kao jedan od najbizarnijih i najjezivijih zločina u savremenoj američkoj istoriji. Dostavljač pice iz grada Erie u saveznoj državi Pensilvanija bio je primoran da opljačka banku s bombom oko vrata, u slučaju koji je kasnije dobio naziv „pljačka sa bombom oko vrata“.

Početak jezive sage

Sve je počelo 28. avgusta 2003. godine, kada je 46-godišnji Vels, noseći sačmaru prerušenu u štap za hodanje, ušetao u banku PNC u Erieu. Oko vrata mu je bila pričvršćena metalna ogrlica sa eksplozivom. Blagajnicima je predao rukom pisanu poruku kojom se traži 250.000 dolara, uz prijetnju da će bomba eksplodirati ako novac ne bude uručen.

Vels je napustio banku s nešto više od 8.000 dolara, ali ga je ubrzo zaustavila policija. Dok su televizijske kamere uživo snimale, Vels je sjedio na asfaltu, vidno uznemiren, moleći da mu pomognu i tvrdeći da je žrtva prisile. Tvrdio je da su ga tri osobe napale dok je dostavljao picu i natjerale da nosi eksploziv i opljačka banku, prenosi Mirror.

Eksplozija uživo pred kamerama

Dok je policija čekala specijalizovanu jedinicu za deaktivaciju eksploziva, uređaj oko njegovog vrata počeo je da pišti sve glasnije. Samo nekoliko minuta kasnije eksplodirao je, raznijevši Velsu grudni koš. Smrt je bila trenutna i šokirala je naciju.

U njegovom vozilu pronađene su detaljne instrukcije napisane rukom: kako da dođe do novca, kako da razoruža bombu, ali i niz zadataka koje je trebalo da ispuni. Istražitelji su kasnije zaključili da bi bilo gotovo nemoguće da ih završi na vrijeme, čak i da je sve išlo savršeno.

Ko je bio odgovoran?

Prvobitno se postavljalo pitanje da li je Vels bio nevina žrtva ili saučesnik u zločinu. Istraga FBI-ja i lokalne policije trajala je godinama, a u centru pažnje našli su se brojni osumnjičeni, a među njima i Marjorie Diehl-Armstrong, mentalno nestabilna žena poznata po zločinima iz prošlosti.

Dokumentarac Netflixa "Evil Genius: The True Story of America's Most Diabolical Bank Heist" iz 2018. godine otkriva pozadinu zločina i ključne aktere. Diehl-Armstrong je, prema tvrdnjama tužilaštva, osmislila plan kako bi došla do novca za naručeno ubistvo svog oca, za kog je pogrešno vjerovala da je bogat. U planiranju su učestvovali i njen bivši partner Vilijam Rothstein i prijatelj Kenet Barns.

Diehl-Armstrong je navodno sama predala kuhinjske tajmere Rothsteinu, koji je kasnije konstruisao bombu, a Barns je bio ključni saučesnik. Vels je, prema nekim navodima, prvobitno pristao da učestvuje u pljački, misleći da bomba nije prava. Kada je shvatio da je u pitanju pravi eksploziv bilo je prekasno.

Sudski epilog

Godine 2007. federalni tužioci su zvanično optužili Diehl-Armstrong i Barnsa za učešće u zavjeri i ubistvu Brajana Velsa. Barns je priznao krivicu i osuđen je na 45 godina zatvora, ali mu je kazna prepolovljena jer je svjedočio protiv Diehl-Armstrong. Umro je u zatvoru 2019. godine.

Diehl-Armstrong je 2011. godine osuđena na doživotnu robiju plus 30 godina. Nikada nije priznala krivicu. Umrla je u zatvoru od raka dojke 2017. godine, do posljednjeg dana negirajući odgovornost i prebacujući krivicu na druge, a sahranjena je u neobilježeni grob.

Ostavština slučaja

Iako je nekoliko aktera osuđeno, slučaj Brajana Velsa i dalje izaziva kontroverze i sumnje. Da li je zaista znao šta ga čeka? Da li je pokušao da se izvuče u posljednjem trenutku? Šta se zaista dogodilo tokom tih nekoliko kobnih sati?

Jedno je sigurno – slučaj "pizza bomber" ostaje jedan od najčudnijih i najjezivijih zločina 21. vijeka i trajno je promijenio način na koji gledamo kombinaciju ucjene, tehnologije i ljudske slabosti.