Posljednja dešavanja u Ukrajini:
- Ukrajina je spremna početi izvoziti žito iz dvije crnomorske luke, ali datum za slanje prve pošiljke još nije određen.
- Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju da su odgovorne za napad na Olenivku, zatvor s ukrajinskim ratnim zarobljenicima, koji se nalazi na proruskom separatističkom teritoriju.
- Ukrajina je intenzivirala kampanju da preuzme regije na jugu koje su pod kontrolom Rusije.
- Centralni dijelovi grada Harkova, uključujući jednu zgradu i visokoškolsku ustanovu, pogođeni su ruskim granatama, rekao je gradonačelnik.
- Rusija je prihvatila zahtjev SAD-a za razgovor američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
- Ruskoj privatnoj vojnoj grupi Wagner vjerovatno je dodijeljena odgovornost za određene sektore na prvim linijama na istoku Ukrajine, saopćilo je britansko ministarstvo odbrane.
[embed]https://aloonline.ba/svijet/rusija-ne-misli-otici-sa-ovog-dijela-teritorije-stanovnici-harkova-ce-dobiti-ruske-pasose/[/embed]
Ukrajinske snage upotrebile MLRS za granatiranje Donjecka
Oružane snage Ukrajine upotrebile su četiri projektila iz višecjevnog raketnog sistema (MLRS) Uragan za granatiranje Donjecka, saopštilo je danas predstavništvo samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju prekida vatre.
Oružane snage Ukrajine su, takođe, upotrebile višecjevni raketni sistem "Grad" za granatiranje Donjecka i naselja Golmovski u predgrađu Gorlovke, preneo je TAS S.
Velika Britanija: Moskva planira nove referendume
Vlasti koje je postavila Rusija na novookupiranim teritorijama na jugu Ukrajine su pod pritiskom i vjerovatno pripremaju referendume o pridruženju Rusije tokom ove godine, objavila je vojska Velike Britanije.
„Lokalne vlasti vjerovatno nagovaraju stanovništvo da objave lične podatke kako bi napravili registre glasača“, objavilo je Ministarstvo odbrane na Twitteru.
Rusija klasifikuje ova okupirana područja kao pod privremenom „civilno-vojnom administracijom“.
Kijev traži istragu smrti zarobljenika
Ukrajina je zatražila da se UN-u i Crvenom križu dopusti istražiti smrt više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika napadu na okupiranom području, prenosi agencija Hina pozivajući se na BBC.
Crveni križ rekao je da traži pristup zatvoru kako bi pomogao u evakuaciji i liječenju ranjenih.
Ukrajina i Rusija međusobno su se optuživale za napad na zatvor, koji se dogodio u petak. Neprovjerena ruska video snimka posljedica prikazuje uništene krevete na sprat i ugljenisana tijela.
Šta se tačno dogodilo u logoru zarobljenika u Olenivki, koji je pod kontrolom separatističke Narodne Republike Donjeck koju podržava Rusija, ostaje nejasno.
Ukrajina tvrdi da je to mjesto bilo meta Rusije u nastojanju da uništi dokaze o mučenju i ubijanju. Predsjednik Volodimir Zelenski opisao je incident kao “namjerni ruski ratni zločin”. Rusija pak tvrdi da su logor pogodile ukrajinske precizne rakete.
Sud u Kijevu smanjio kaznu ruskom vojniku
Apelacioni sud u Kijevu smanjio je doživotnu kaznu zatvora izrečenu ruskom vojniku za ubistvo nenaoružanog civila u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu na 15 godina, prenosi agencija Beta pozivajući se na Radio Slobodna Evropa.
Vadim Šišimarin (21) osuđen je na doživotnu kaznu zatvora u maju na prvom suđenju za ratne zločine koje je nastalo uslijed ruske invazije. Smanjenje kazne donelo je sudsko vijeće Kijevskog apelacionog suda, preneo je novinski portal Grati na Telegramu.
Ruski narednik priznao je krivicu za smrt 62-godišnjeg ukrajinskog civila Aleksandra Šelipova, koji je upucan 28. februara dok je vozio bicikl u selu Čupahivka u sjeveroistočnoj regiji Sumi.
Šišimarinov advokat je tokom žalbenog pretresa 13. jula zatražio od suda da poništi presudu i oslobodi njegovog klijenta, rekavši da se njome krše pravila i običaji ratovanja i da Šišimarin nije imao namjeru ubiti Šelipova.
Advokat Viktor Ovsjanikov je također istakao da sud nije uzeo u obzir da je Šišimarin nekoliko puta odbio naređenje da puca, koje su dali njegov neposredni komandant i još jedan oficir.
Ukrajina navodi da su deseci Rusa ubijeni u borbama u Hersonu
Ukrajinska vojska saopštila je u subotu da je ubila desetke ruskih vojnika i uništila dva skladišta municije u borbama u regiji Herson, središtu kijevske protuofanzive na jugu zemlje i ključnoj vezi za opskrbne linije Moskve, prenosi Hina.
Željeznički promet do Hersona preko rijeke Dnjepar prekinut je, priopćilo je vojno južno zapovjedništvo, potencijalno dodatno izolirajući ruske snage zapadno od rijeke od zaliha na okupiranom Krimu i istoku.
Ukrajina je posljednjih sedmica upotrijebila raketne sisteme dugog dometa isporučene sa Zapada kako bi teško oštetila tri mosta preko Dnjepra, odsjekavši grad Herson, čime je, po procjeni britanskih odbrambenih dužnosnika, ruska 49. vojska stacionirana na zapadnoj obali rijeke postala visoko ranjiva.
“Kao rezultat vatre koja je uspostavila kontrolu nad glavnim prometnim vezama na okupiranom teritoriju, utvrđeno je da promet preko željezničkog mosta preko Dnjepra nije moguć”, navodi se u priopćenju ukrajinskog južnog zapovjedništva.
Reuters nije mogao provjeriti izvještaje, a dužnosnici ruske administracije koji upravljaju regijom Herson ranije ove sedmice odbacili su zapadne i ukrajinske procjene situacije.
Sjeverna Makedonija daje Ukrajini tenkove sovjetske proizvodnje
Sjeverna Makedonija dat će Ukrajini nekoliko sovjetskih tenkova dok Skoplje modernizira vlastitu obranu.
Sjeverna Makedonija, najnovija članica NATO-a, planira modernizirati svoje oružane snage u skladu sa standardima saveza, objavilo je ministarstvo obrane, prenosi Hina.
To dopušta da se neodeđen broj borbenih tenkova preda Ukrajini. Sjeverna Makedonija bi ih inače odbacila, no Ukrajini su potrebni, priopćilo je ministarstvo.
Sjeverna Makedonija ima oko 30 sovjetskih borbenih tenkova T-72.
Video koji je objavila novinska agencija Makfax pokazuje nekoliko tenkova na transportnim kamionima kako prolaze kroz selo Kriva Palanka blizu bugarske granice.
Borrell: Osuda zločina koje su počinile ruske snage u Ukrajini
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell osudio je “zločine koje su počinile ruske oružane snage i oni koji ratuju u njihovo ime u Ukrajini”.
“Evropska unija aktivno podržava sve mjere koje će doprinijeti da se kazne odgovorni za kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava počinjena tokom ruske agresije u Ukrajini“, naveo je Borrell u saopštenju, prenosi Reuters.
Naveo je da je u Jelenovki u istočnoj Ukrajini „Rusija ubila desetine ukrajinskih ratnih zarobljenika, uključujući branioce mariupoljske čeličane Azovstal, koji su se predali Rusiji i registrovao ih je Međunarodni komitet Crvenog krsta u maju, a nalazili su se pod pravnom zaštitom Rusije i pod zaštitom međunarodnog humanitarnog prava.
On je dodao da su „dokazi u obliku užasnih video snimaka na kojima ruski vojnici čine gnusno zvjerstvo nad ukrajinskim ratnim zarobljenikom danas naširoko dijeljeni na prokremljskim društvenim mrežama“.
Zelenski: Označiti Rusiju kao državu koja sponzoriše terorizam
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da je pogibija desetina zatvorenika u zatvoru u mjestu Jelenovki u Donjeckoj oblasti jasan povod da se Rusija pravno prepozna kao država koja sponzoriše terorizam.
"Apelujem posebno na Sjedinjene Američke Države. Odluka je potrebna i potrebna je sada", izjavio je Zelenski u video obraćanju, prenosi Rojters.
