Kako ruska vojna akcija na tlu Ukrajine ide svojim tokom, ukrajinska krajnje desničarska vojna jedinica ponovo je na naslovnicama, prenosi "AlJazeera".
Ruski predsjednik Vladimir Putin naveo je prisutnost takvih jedinica unutar ukrajinske vojske kao jedan od razloga za pokretanje svoje takozvane "specijalne vojne operacije za demilitarizaciju i denacizaciju Ukrajine".
Azov je krajnje desničarska dobrovoljačka pješačka vojna jedinica čiji su članovi (procjenjuje se na 900) ultranacionalisti i optuženi za gajenje neonacističke i bjelačke suprematističke ideologije.
Jedinica je prvobitno formirana kao dobrovoljačka grupa u maju 2014. od ultranacionalističke organizacije "Patriote Ukrajine" i neonacističke grupe "Social National Assembly" (SNA). Obje grupe su se bavile ksenofobnim i neonacističkim idealima te su fizički napadale migrante, romsku zajednicu i ljude koji su se suprotstavljali njihovim stavovima.
Kao bataljon, grupa se borila na prvoj liniji protiv proruskih separatista u Donjecku, istočnoj regiji Ukrajine. Neposredno prije pokretanja ruske vojne akcije, Putin je priznao nezavisnost dviju regija pod kontrolom pobunjenika od Donbasa.
[caption id="attachment_144377" align="alignnone" width="900"]
Foto: Printscreen[/caption]
Bataljon Azov istorijat
Jedinicu je vodio Andrij Biletski, koji je bio vođa Patriota Ukrajine (osnovan 2005.) i SNA (osnovan 2008.). Poznato je da je SNA izvršio napade na manjine u Ukrajini.
Godine 2010. Biletski je rekao da je nacionalna svrha Ukrajine bila "predvoditi bijele rase svijeta u završnom krstaškom pohodu protiv "Untermenschena" (inferiornih rasa) pod vođstvom Semita”.
Biletski je izabran u parlament 2014. godine, napustio je Azov jer izabrani dužnosnici ne mogu biti u vojsci ili policiji. Zastupnik je ostao do 2019. godine.
Njegove pristalice, 42-godišnjaka nazivaju "Bely Vozd" ili Bijeli vladar. U oktobru 2016. osnovao je krajnje desničarsku stranku Nacionalni korpus, čija su temeljna baza veterani Azova.
Jedinica je 2014. dobila podršku ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, budući da je vlada priznala da je vlastita vojska preslaba da se bori protiv proruskih separatista i oslanjala se na paravojne dobrovoljačke snage.
Ove snage su privatno finansirali oligarsi, najpoznatiji je Igor Kolomoiski, energetski magnat milijarder i tadašnji guverner Dnjepropetrovske regije.
Osim Azova, Kolomoiski je finansirao i druge dobrovoljačke garde kao što su jedinice "Dnipro 1" i "Dnipro 2", "Aidar" i "Donbas".
[caption id="attachment_144378" align="alignnone" width="900"]
Foto: Printscreen[/caption]
Godine 2015. Andrij Diačenko, tadašnji glasnogovornik jedinice, rekao je da su 10 do 20 posto regruta Azova bili nacisti.
Grupa je negirala da se pridržava nacističke ideologije u cjelini, ali nacistički simboli kao što su svastika i SS relikvije rašireni su na uniformama i tijelima pripadnika Azova.
Na primjer, uniforma nosi neonacistički simbol "Wolfsangela", koji podsjeća na crnu svastiku na žutoj pozadini. Grupa je rekla da je to samo amalgam slova "N" i "I" koja predstavljaju "nacionalnu ideju".
Pojedini članovi su se izjasnili da su neonacisti, a tvrdokorni ultradesničarski ultranacionalizam je raširen među članovima.
U januaru 2018. godine, Azov je pokrenuo svoju uličnu patrolnu jedinicu pod nazivom "National Druzhyna" kako bi „obnovio“ red u glavnom gradu Kijevu. Umjesto toga, grupa je vršila pogrome nad romskom zajednicom i napadala pripadnike LGBTQ zajednice.
[caption id="attachment_144380" align="alignnone" width="900"]
Foto: Printscreen[/caption]
Zabilježeni su i slučajevi kršenja ljudskih prava
Izvještaji Kancelarije visokog predstavnika Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OCHA) iz 2016. optužilo je puk Azov za kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
Izvještaji detaljno opisuju incidente u periodu od novembra 2015. do februara 2016. u kojima je Azov stavio svoje oružje i snage u službu korištenja civilnih zgrada i raseljavao stanovnike nakon pljačke civilne imovine. U izvještaju se takođe optužuje bataljon za silovanje i mučenje zatočenika u regiji Donbas.
U junu 2015. godine, i Kanada i Sjedinjene Američke Države objavile su da njihove vlastite snage neće podržavati niti obučavati puk Azov, navodeći njegove neonacističke veze.
Sljedeće godine, međutim, SAD je ukinuo zabranu pod pritiskom Pentagona.
U oktobru 2019. godine, 40 članova američkog Kongresa na čelu sa predstavnikom Maksom Rožeom potpisalo je bezuspješno pismo u kojem su pozvali američki Stejt Department da proglasi Azov "stranom terorističkom organizacijom" (FTO). Prošlog aprila, predstavnica Elisa Slotkin ponovila je zahtjev Bajdenovoj administraciji, koji je uključivao i druge grupe bijelih suprematista.
[caption id="attachment_144381" align="alignnone" width="900"]
Foto: Printscreen[/caption]
Fejsbuk privremeno ukinuo zabranu promovisanja Azova
Godine 2016. Fejsbuk je prvi put označio bataljon Azov kao "opasnu organizaciju".
Prema pravilniku kompanije o opasnim pojedincima i organizacijama, Azov je 2019. zabranjen na FB platformama. Grupa je stavljena pod Fejsbukovu oznaku "Tier 1", koja uključuje grupe kao što su Ku Klux Klan i ISIL (ISIS). Korisnici koji su hvalili, podržavali ili predstavljali grupa "Tier 1" takođe su zabranjeni.
Međutim, 24. februara, na dan kada je Rusija pokrenula svoju vojnu akciju, Fejsbuk je poništio zabranu, rekavši da će dopustiti pohvale za Azov.
- Zasad činimo uski izuzetak za pohvale jedinice Azov isključivo u kontekstu odbrane Ukrajine, ili u njihovoj ulozi kao dijela ukrajinske nacionalne garde - rekao je za "Business Insider" portparol Fejsbukove matične kompanije "Meta".