Veliki iskopni radovi su sprovedeni i nekoliko novih zgrada je izgrađeno u garnizonu Lupče-Savino, koji je dio grada Kandalakša. Prema upravi Murmanske regije, gradi se vojni grad za novu artiljerijsku brigadu i njeno osoblje, a Rusija planira da smjesti i dio inženjerijske brigade na istoj lokaciji.


Prema Yle-u, ruska vojska je posljednjih godina to područje koristila samo za skladištenje. Nijedna informacija o ovim građevinskim radovima do sada nije bila objavljena van Rusije.


Satelitski snimci takođe otkrivaju promjene na ruskim vojnim lokacijama na Karelijskoj prevlaci. Nova oprema je posebno vidljiva u garnizonu Sapjornoje, a Rusija je nastavila s vojnim pripremama u Petrozavodsku, najvećem gradu Republike Karelije.



Rusija sada može pojačati snage na istočnoj granici


Yle navodi dva razloga za povećanje vojne aktivnosti blizu Finske. Prvi, hitniji razlog, jeste obuka vojnog osoblja i servisiranje starije opreme za rat u Ukrajini. To se vidi iz ranijih nalaza Yle-a, poput pražnjenja garnizona Alakurti, izgradnje skladišnih hala i postavljanja velikog šatorskog kampa na Karelijskoj prevlaci.


Međutim, novi satelitski snimci iz Lupče-Savina su dokaz novog razvoja: Rusija želi trajno da pojača svoje snage uz granicu s Finskom.


"Da je jedina svrha slanje snaga u Ukrajinu, naravno da ne bi bilo potrebe za takvom infrastrukturom tamo", kaže Marko Eklund, penzionisani major i vojni stručnjak koji je analizirao satelitske snimke za Yle. Eklund, koji je dugo pratio ruske oružane snage, ističe da razmjere građevinskog projekta pokazuju da Rusija osjeća potrebu da ojača vojsku u toj regiji.


Kandalakša – strateški položaj na obodu Kolskog poluostrva


Dvije brigade u Lupče-Savinu zajedno će dovesti nešto više od 2.000 vojnika u to područje, procjenjuje Eklund. Garnizon Lupče-Savino nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Kandalakše, oko 110 kilometara od finske granice. Kandalakša je ključna saobraćajna tačka na vrhu Bijelog mora, dok je Lupče-Savino zatvorena vojna oblast.


Satelitski snimci pokazuju da je na dužini od 1,4 kilometra šuma očišćena i da su izvedeni iskopni radovi. Stari objekti su srušeni, a nove građevine izgrađene su tokom protekle zime. Prema građevinskom planu, treba da se izgradi još desetak novih zgrada, od kojih nijedna još nema temelje na najnovijim snimcima. Eklund ističe strateški značaj tog područja za Rusiju – tu je ruska teritorija najuža, a udaljenost od finske granice do Bijelog mora je mala, što Rusija smatra rizikom.



"Ako bi se taj uski prolaz izgubio u nekoj situaciji, kopnena veza između Kolskog poluostrva i ruske Sjeverne nuklearne podmorničke flote s ostatkom Rusije bila bi prekinuta", kaže Eklund.


Nova vojna oprema na Karelijskoj prevlaci


Promjene su počele prošlog novembra u garnizonu Sapjornoje na Karelijskoj prevlaci, oko 70 kilometara od finske granice. Raznolikost opreme u Sapjornojeu ukazuje na inženjerijske snage, a Eklund vjeruje da su najveća vozila pontonski mostovi.


Razvoj u Sapjornojeu može biti povezan s većim garnizonom Kamenka, gdje Rusija unapređuje motorizovanu pješadijsku brigadu u diviziju. Ruska brigada obično ima oko 4.000 vojnika, dok divizija ima nešto manje od 10.000.


"Kako broj vojnika u Kamenki raste, može postati potrebno otvoriti drugi garnizon. Taj drugi bi mogao biti Sapjornoje, jer ima staru vojnu infrastrukturu i dobre terene za obuku", kaže Eklund.


Rusija osniva armijski korpus u Kareliji


Kao dio jačanja snaga blizu Finske, Rusija osniva potpuno novi 44. armijski korpus u Republici Kareliji, što u praksi znači oko 15.000 dodatnih vojnika iza istočne granice. Značajan dio opreme korpusa vjerovatno dolazi iz velikog skladišta u Petrozavodsku, gdje su pohranjena stara sovjetska oklopna vozila, artiljerija, kamioni i druga specijalna oprema. Najnovije slike pokazuju da se količina opreme ponovo povećava, a dovršena je i četvrta nova hala za opremu.


U Petrozavodsku je osnovana i brigada željezničkih trupa, a njeno zapovjedništvo i jedan bataljon već su operativni. Osnivanje zapovjedništava u Petrozavodsku znači da se vojne operacije sada usmjeravaju sve bliže finskoj granici.


Višestruko povećanje tenkova blizu Finske


Rusija opravdava vojno jačanje blizu finske granice pristupanjem Finske i Švedske NATO-u. Prošle godine Rusija je ponovo uspostavila Lenjingradsku vojnu oblast neposredno iza finske granice. Pored stvaranja novog armijskog korpusa, jačanje trupa vidljivo je i u pretvaranju brigada iz regije Sankt Peterburg u divizije, čime se broj osoblja udvostručuje ili čak utrostručuje.


Prije invazije na Ukrajinu, Rusija je imala oko 30.000 vojnika u području sadašnje Lenjingradske vojne oblasti, ali Eklund procjenjuje da bi ih prema sadašnjim planovima u budućnosti moglo biti gotovo 100.000. Dodaje da su jedinice raspoređene blizu Finske prije rata u Ukrajini imale manje od stotinu glavnih borbenih tenkova. Ako Rusija u potpunosti sprovede svoje planove, taj bi se broj uskoro mogao višestruko povećati.


(Index)