Slaba privreda i sve šira primjena vještačke inteligencije dodatno otežavaju pronalazak zaposlenja, saopštila je Savezna agencija za zapošljavanje.

U avgustu je bez posla bilo 372.000 visokoobrazovanih građana, čime je nastavljen trend rasta nezaposlenosti u ovoj grupi petu godinu zaredom, pokazuju podaci Agencije.

Posebno veliki broj nezaposlenih sa visokom stručnom spremom zabilježen je među osobama mlađim od 30 godina.

Ipak, diploma i dalje donosi prednost na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti među visokoobrazovanim građanima u 2025. godini iznosila je 3,3 odsto, što je otprilike upola manje od ukupnog prosjeka, navodi novinska agencija dpa.

Među građanima sa završenim stručnim obrazovanjem stopa nezaposlenosti iznosila je 3,6 odsto, dok je među onima bez formalnih stručnih kvalifikacija premašila 21 odsto.

Nezaposlenost se značajno razlikuje i u zavisnosti od oblasti studija.

Najteže do posla dolaze diplomci pojedinih fakulteta

Među diplomcima nastavničkih studija stopa nezaposlenosti bila je manja od dva odsto, dok je među diplomcima humanističkih nauka dostigla 4,6 odsto. Bez posla je bilo i 3,8 odsto inženjera.

U posebno nepovoljnom položaju nalaze se mladi koji tek započinju profesionalnu karijeru.

Ipak, Savezna agencija za zapošljavanje smatra da vještačka inteligencija uglavnom neće u potpunosti zamijeniti postojeća zanimanja.

Mladi bi mogli ostati bez važnog iskustva

Krajem oktobra njemački industrijski gigant Simens upozorio je da bi sve šira primjena vještačke inteligencije mogla ugroziti pripravnička radna mjesta i tako mladim zaposlenima uskratiti priliku da steknu praktično iskustvo i razviju važne vještine.

Zaposleni bi mogli propustiti priliku da razviju ključne sposobnosti ukoliko im se ne omogući da stiču iskustvo kroz praktičan rad i postepeno usavršavanje, objasnila je direktorka Simensa za ljudske resurse i održivost Džudit Vize.

Mladi moraju samostalno obavljati zadatke

Kao primjer navela je razvoj softvera, u kojem vještačka inteligencija i njeni agenti sve češće preuzimaju pisanje jednostavnijeg, ali i složenijeg koda.

Zbog toga programeri moraju znati kritički procijeniti dobijene rezultate i prepoznati moguće greške.

– Ključno pitanje je uvijek šta moram sama da uradim, provjerim i sagledam kako me vještačka inteligencija ne bi dovela u zabludu – rekla je Vize.

Zato je važno da kompanije mladim zaposlenima pruže priliku da samostalno obavljaju zadatke, kako bi razvili vještine neophodne za kritičku procjenu rezultata koje generiše vještačka inteligencija, poručila je čelnica Simensa, prenosi b92.net.