Mnogo češće odnosi se postepeno gase, razgovor po razgovor, zbog navika koje osobi koja ih ima djeluju bezazleno, dok kod sagovornika stvaraju osjećaj da nije saslušan, primijećen ili dovoljno važan.

Neko godinama može razgovarati s kolegama, komšijama i poznanicima, a da nijedan od tih odnosa ne preraste u pravo prijateljstvo. Razgovori su prijatni, nema otvorenih sukoba, ali bliskost izostaje.

Za izgradnju prijateljstva nije dovoljno samo provoditi vrijeme s nekim. Potrebni su iskreno interesovanje, pažljivo slušanje, uzajamno otvaranje i spremnost da obje strane ulože trud. Ovih 11 navika mogu neprimjetno stajati na putu bliskim odnosima.

1. Odgovarate na pitanja, ali nikada ne uzvraćate pitanjem

Neko vas pita kako je bilo na putovanju, a vi detaljno ispričate sve što vam se dogodilo. Međutim, razgovor se završava čim sagovornik prestane da postavlja nova pitanja.

Takva komunikacija ne mora biti nepristojna, ali sav teret održavanja razgovora ostavlja na jednoj osobi. Ako se to stalno ponavlja, druga strana može izgubiti volju da se trudi oko odnosa.

Jednostavno pitanje poput „A kako si ti?“ ili potpitanje koje pokazuje iskreno interesovanje može napraviti veliku razliku.

2. Na tuđu priču odmah odgovarate svojom

Prijatelj počne da govori o problemu, a vi se odmah sjetite slične situacije iz svog života. Želite da pokažete da ga razumijete, ali pažnju zapravo preusmjeravate na sebe.

Umjesto da odmah ispričate svoje iskustvo, pustite sagovornika da završi. Pitajte ga šta se dogodilo nakon toga ili kako se osjećao.

Svoju priču možete podijeliti kasnije, kada druga osoba osjeti da je zaista saslušana.

3. Na lijepu vijest prvo odgovarate problemom

Neko vam kaže da je dobio posao, kupio stan ili započeo novu vezu, a vi odmah pitate za platu, kredit, udaljenost ili moguće komplikacije.

Vaša pitanja možda jesu praktična i dobronamjerna, ali osoba u tom trenutku želi da neko podijeli njenu radost.

Ako svaku dobru vijest odmah pretvorite u analizu rizika, sagovornici bi vremenom mogli prestati da s vama dijele lijepe trenutke.

Zato najprije pokažite oduševljenje. Praktična pitanja mogu sačekati.

4. Ne primjećujete kada sagovornik želi da završi razgovor

Osoba gleda na sat, uzima torbu ili nekoliko puta ponavlja da mora krenuti, ali vi započinjete novu temu.

Možda samo uživate u razgovoru i nemate lošu namjeru, ali sagovornik može imati osjećaj da ne može jednostavno da ode.

Prepoznavanje društvenih signala važan je dio komunikacije. Znati kada započeti razgovor korisno je koliko i znati kada ga završiti.

5. Svaku tišinu popunjavate pričom o sebi

Kratka pauza ne znači da je razgovor propao. Ponekad je drugoj osobi potrebno nekoliko trenutaka da razmisli ili pronađe riječi za nešto što želi da podijeli.

Ako svaku tišinu odmah popunite pričom o svom poslu, porodici ili problemima, sagovornik neće dobiti dovoljno prostora.

Ne morate se plašiti nekoliko sekundi tišine. Bliskost ne zahtijeva neprekidno pričanje, već osjećaj da obje osobe imaju prostora da budu ono što jesu.

6. U neutralnim rečenicama čujete kritiku

Prijatelj kaže da je umoran, a vi pomislite da je umoran od vas. Kaže da je zauzet, a vi to doživite kao odbijanje. Spomene da mu se dopao neki restoran, a vi zaključite da kritikuje mjesto koje ste upravo izabrali.

Strah od odbacivanja i nesigurnost ponekad nas navode da neutralnim riječima pripisujemo negativno značenje koje one zapravo nemaju.

Kada se to često dešava, sagovornici mogu početi da paze na svaku riječ kako ne bi izazvali nesporazum.

Prije nego što reagujete, zastanite i razmislite: da li je druga osoba zaista izgovorila kritiku ili ste je sami prepoznali u njenim riječima?

7. Na svako pitanje odgovarate sa „dobro“ ili „sve je u redu“

Privatnost je važna i niko nije dužan da drugima otkriva sve detalje svog života. Ipak, bliskost se razvija kada smo spremni da postepeno podijelimo nešto više o sebi.

Ako na svako pitanje odgovarate jednom riječju, druga osoba teško može da vas upozna.

Ne morate odmah govoriti o najdubljim tajnama. Ponekad je dovoljno da umjesto „dobro“ kažete kako vam je zaista prošao dan ili šta vas je u posljednje vrijeme obradovalo.

Prijateljstvo se gradi uzajamnim povjerenjem, korak po korak.

8. Ne vraćate se na ono što vam je osoba ranije ispričala

Prijatelj vam kaže da njegovu sestru čeka važan pregled. Kada se sljedeći put vidite, pitate ga kako je proveo vikend, a da se uopšte ne osvrnete na ono što vam je ranije povjerio.

Možda ste jednostavno zaboravili, ali sagovornik može steći utisak da vam ono što je podijelio nije bilo važno.

Bliskost se gradi i kroz male znakove pažnje: kada se sjetimo važnog događaja, pitamo kako se nešto završilo ili nastavimo razgovor tamo gdje smo ga prethodni put prekinuli.

Prijateljstvo nije samo niz nepovezanih razgovora. Ono je nit koja ih povezuje.

9. Ispravljate detalje koji nisu važni za priču

Neko vam prepričava emotivan događaj, a vi ga prekidate da biste naglasili da se nešto dogodilo u utorak, a ne u srijedu.

Možda vam je preciznost važna, ali ako taj detalj ne mijenja smisao priče, ispravljanje može djelovati kao nepotrebno cjepidlačenje.

Česta prekidanja mogu stvoriti osjećaj da sagovornik mora da polaže ispit umjesto da slobodno govori.

Prije nego što nekoga ispravite, zapitajte se da li je taj podatak zaista važan za ono što osoba pokušava da vam prenese.

10. Poslije prijatnog razgovora uvjeravate sebe da je sve prošlo loše

Razgovor je bio prijatan, ali kasnije počinjete da analizirate svaku izgovorenu rečenicu. Pitate se da li ste previše pričali, da li je vaša šala bila neprikladna ili ste ostavili loš utisak.

U psihologiji se ovaj fenomen naziva „jaz dopadanja“ i odnosi se na sklonost ljudi da potcijene koliko su se dopali svojim sagovornicima.

Problem nastaje kada zbog takvih pretpostavki odlučite da se više ne javite. Možda druga osoba nije primijetila ništa neobično i rado bi vas ponovo vidjela, ali joj ne dajete priliku da to pokaže.

Umjesto da nagađate šta neko misli o vama, pokušajte da procjenjujete odnos na osnovu stvarnog ponašanja, a ne samo sopstvenih strahova.

11. Nikada ne predlažete sljedeće viđanje

Na kraju susreta kažete da biste trebalo ponovo da se vidite, ali ne predlažete konkretan dan. Rado prihvatate tuđe pozive, ali rijetko sami inicirate druženje jer ne želite da se namećete.

Tako cijeli odnos zavisi od inicijative druge osobe. Kada ona postane zauzeta ili se umori od stalnog organizovanja susreta, prijateljstvo može početi da blijedi, iako nijedna strana nije željela da ga prekine.

Ako želite nekoga ponovo da vidite, ne morate čekati da druga osoba prva napravi korak.

Predložite kafu, šetnju ili konkretan termin. Jednostavan poziv često je dovoljan da se poznanstvo nastavi razvijati.

Bliskost se ne događa sama od sebe

Nijedna od ovih navika ne znači da je osoba loša, sebična ili osuđena na usamljenost. Neke nastaju iz stidljivosti, nesigurnosti, straha od odbacivanja ili želje da se ne namećemo drugima.

Dobra vijest je da se mogu mijenjati malim, svakodnevnim postupcima.

Postavite još jedno pitanje. Sačekajte da sagovornik završi prije nego što ispričate svoju priču. Obradujte se tuđem uspjehu, zapamtite važan detalj i prvi predložite sljedeći susret.

Bliska prijateljstva rijetko nastaju zahvaljujući jednom savršenom razgovoru. Ona se grade kroz niz malih trenutaka u kojima obje osobe osjećaju da su primijećene, saslušane i važne jedna drugoj, piše Ona.rs.