On je na konferenciji za novinare u Briselu, na kojoj je govorio o pet tačaka za jačanje otpornosti i bezbjednosti spoljnih granica EU, rekao da je taj sistem unaprijedio zaštitu spoljnih granica EU.

„Odbijeno je 70.000 ljudi i zaustavljeno na granici zbog pogrešnih, lažnih dokumenata. Od ovih 70.000, 2.000 ljudi je zaustavljeno zbog predstavljanja bezbjednosne prijetnje po EU, a koji su povezani sa terorizmom, trgovinom drogom, organizovanim kriminalom. Sistem ulaska i izlaska je ogroman i značajan podsticaj za našu bezbjednost jer znamo ko ulazi u Evropsku uniju, kada i gdje i ko mora da napusti EU. To donosi veliku promjenu“, rekao je Bruner.

Ocijenio je i da evropske reforme u oblasti migracija funkcionišu i da su pokazale prve rezultate, odnosno da su se u posljednje dvije godine za više od 55 odsto smanjili ilegalni prelasci granica, a od ove godine za još jednu trećinu.

Prema njegovim riječima, sve to dovelo je do rekordno niskog broja zahtjeva za azil.

„Ako se smanji broj ilegalnih prelazaka, smanjiće se i broj zahtjeva za azil, posebno u onim zemljama koje su nekada bile glavne destinacije“, rekao je Bruner i kao primjer naveo Austriju koja sada više vraća ljude nego što prima zahtjeve za azil, ali i Njemačku gdje je broj zahtjeva za azil smanjen za 80 odsto.

Naveo je i da se broj zahtjeva za azil smanjio i u Švedskoj i Italiji.

„Ovo je prava promjena i pokazuje da naše reforme zaista djeluju. Pakt o azilu i migracijama je naš temelj, temelj svih reformi. To je takođe dio rješenja, a za par nedjelja ćemo predstaviti izvještaj o napretku kada je u pitanju implementacija pakta“, rekao je Bruner.

On je podvukao tri važne teme bitne za smanjenje ilegalnih migracija – jači i novi mandat Fronteksa, aktivna migraciona diplomatija i novi evropski okvir za reagovanje u vanrednim situacijama koji će omogućiti državama EU da se bave scenarijima u kojima se masovni pokreti organizuju i koriste kao oružje protiv Evropske unije.

Govoreći o španskoj enklavi Seuti i događajima od ljetos, kada je veliki broj ilegalnih migranata pokušao da uđe u EU iz Maroka, Bruner je rekao da je podrška EU toj enklavi vrlo konkretna – sa 115 miliona evra hitne pomoći za jaču zaštitu, za brži povratak, a takođe i humanitarnu pomoć.

„Gdje je bilo potrebno Fronteks, Evropol, naša agencija za azil, svi su pojačali svoju podršku. Šta se zapravo dogodilo u tih 48 sati bio je svojevrsni test opterećenja za EU i mislim da smo prošli ovaj test, ali ne možemo i nećemo da se vratimo uobičajenom poslovanju. Iskustvo sa Seutom nam govori gdje bi tačno trebalo da usmjerimo svoju energiju – na veću otpornost, ali i veću brzinu i da preduhitrimo i pripremimo se prije nego što događaji postanu vanredne situacije“, rekao je Bruner.

U tom smislu, dodao je, implementacija pakta je ključna.

On je podvukao važnost pet konkretnih koraka koje je najavila i predsjednica EK Ursula fon der Lajen neposredno nakon krize, a to su intenzivnija saradnja sa zemljama van EU, jačanje Fronteksa, poboljšanje sistema ranog upozoravanja, pravni progon krijumčara i njihove imovine, jačanje povrata migranata, gdje Evropol mora da ima jaču ulogu.

(Srpska info)