Razlika u procjenama posebno je izražena u Parizu. Ministarstvo je saopćilo da se u glavnom gradu okupilo 28.000 demonstranata, dok sindikat CGT tvrdi da ih je bilo čak 175.000.

Odziv demonstranata bio je znatno manji nego 5. novembra, kada je Ministarstvo unutrašnjih poslova zabilježilo 575.000 učesnika, što je bio najveći broj demonstranata od početka nemira u septembru.

Prema preliminarnim podacima nadležnog ministarstva, u štrajku je učestvovalo 2,59 posto zaposlenih u državnoj službi.

Hapšenja u Lionu

Protesti su uglavnom protekli bez ozbiljnijih incidenata, ali je u Lionu (Lyon) policija imala intervencije.

Prema podacima tamošnje prefekture, ulicama je marširalo oko 7.000 ljudi, a uhapšeno je sedam osoba zbog paljenja kontejnera, ispisivanja grafita i odbijanja da se raziđu nakon policijskog upozorenja.

Ispred sindikalne povorke nalazilo se oko 500 osoba koje je prefektura označila kao potencijalno rizične. Statua Luja XIV (Louis XIV) na trgu Belkur (Bellecour) ponovo je išarana grafitima.

Štrajk su organizirali svi sindikati javnog sektora, a pridružile su im se studentske i srednjoškolske organizacije, kao i dio pokreta „Žutih prsluka“.

Glavni zahtjev demonstranata je opće povećanje plata. Sindikati tvrde da su zaposleni u javnom sektoru od 2017. godine izgubili 16 posto kupovne moći.

Sindikati odbijaju ponudu vlade

Vlada premijera Sebastijana Lekornija (Sébastien Lecornu) ponudila je osam dodatnih bodova na platnom indeksu za najslabije plaćene službenike. Također, minimalna plata će od 1. decembra biti povećana za 1,6 posto i iznosiće oko 1.502 eura neto.

Međutim, sindikati smatraju da je takva ponuda nedovoljna.

Generalna sekretarka sindikata CGT Sofi Bine (Sophie Binet) poručila je da će se protesti nastaviti sve dok ne dođe do povećanja plata.

Dodatno nezadovoljstvo izaziva i prijedlog budžeta za 2027. godinu, koji vlada pokušava usvojiti. Njime se, četvrtu godinu zaredom, ne predviđa opće povećanje plata u javnom sektoru, uz obrazloženje da takvu odluku ne dozvoljavaju rastući budžetski deficit i javni dug.

Talas protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra, kada su učenici ukazali na nezadovoljstvo stanjem u školama. Demonstracije su se potom proširile na pitanja troškova života i visokih cijena goriva.

Subotnji protesti održavaju se već pet sedmica zaredom.