Iako se cijene razlikuju od savezne države do savezne države, ovaj prag ima i psihološki i ekonomski značaj.

U pojedinim državama, poput Kalifornije i Havaja, vozači već plaćaju više od 5 dolara po galonu, dok je u jeftinijim dijelovima zemlje cijena i dalje ispod 3,5 dolara. Ipak, rast cijena goriva posebno pogađa domaćinstva sa nižim primanjima.

Ekonomisti upozoravaju da rast cijene nafte direktno utiče na privredu. Svako poskupljenje od 10 dolara po barelu smanjuje rast bruto domaćeg proizvoda za oko 0,1 procentni poen, povećava inflaciju za 0,2 procentna poena i podiže cijenu goriva za oko 24 centa po galonu. Istovremeno, takav rast može smanjiti godišnji budžet domaćinstava za oko 450 dolara.

Od početka sukoba na Bliskom istoku, cijena nafte porasla je za više od 30 dolara po barelu, što već sada ima vidljive posljedice po inflaciju i troškove života.

Zbog rasta cijena energije, inflacija bi u narednim mjesecima mogla preći 4 odsto. Stručnjaci upozoravaju da će poskupljenje goriva uticati i na druge sektore, poput transporta i hrane, što dodatno opterećuje kućne budžete.

Istovremeno, dio građana već mijenja navike – rjeđe putuje i smanjuje potrošnju. Ukoliko cijene nastave da rastu, moglo bi doći do pada tražnje, jer visoki troškovi primoravaju ljude da troše manje.

Ekonomisti upozoravaju i na širi rizik, kombinaciju usporavanja privrede i visoke inflacije, što dodatno komplikuje situaciju i ograničava efekte mjera centralnih banaka.

Zaključak je da rast cijena goriva već sada utiče na standard građana, a posljedice bi se mogle osjećati i u narednom periodu, piše Blic.