Najradikalniji potez povukla je Šri Lanka, koja je proglasila svaku srijedu neradnim danom kako bi smanjila potrošnju goriva. Predsjednik Anura Kumara Dissanayake poručio je nakon hitnog sastanka s državnim vrhom da se zemlja mora pripremiti za najgori scenarij, iako se nada povoljnijem ishodu.

Kriza je direktno povezana s poremećajima u Hormuškom moreuzu, ključnom prolazu kroz koji je prošle godine gotovo 90 posto nafte i plina bilo namijenjeno azijskom tržištu. Ograničenja u ovom prolazu dovela su do naglog rasta cijena, koje se trenutno kreću oko 100 dolara po barelu.

Osim skraćene radne sedmice, vlasti u Šri Lanki uvele su i sistem racionalizacije goriva. Građani sada moraju koristiti Nacionalnu karticu za gorivo, kojom je potrošnja ograničena na 15 litara za automobile i pet litara za motocikle. Ova mjera podsjeća na restrikcije iz 2022. godine, kada je zemlja bila pogođena teškom ekonomskom krizom.

Slične mjere uvode i druge države regiona. Na Tajlandu vlasti pozivaju građane da nose laganiju odjeću kako bi smanjili upotrebu klima-uređaja. U Mijanmaru privatna vozila mogu se koristiti samo naizmjenično, u zavisnosti od registarskih oznaka, piše Radio Rasajevo.

Bangladeš je ranije zatvorio univerzitete zbog ramazanskih praznika i uveo planska isključenja električne energije. Na Filipinima dio državnih službenika radi od kuće, dok je predsjednik Ferdinand Marcos Jr. zabranio nepotrebna službena putovanja i odobrio novčanu pomoć najugroženijim sektorima poput vozača i poljoprivrednika.

U Vijetnamu vlasti idu korak dalje, pozivajući građane da što manje koriste privatna vozila, više voze bicikle, dijele prijevoz i koriste javni transport.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se situacija na Bliskom istoku dodatno pogorša, ove mjere mogle postati još restriktivnije. Azija, kao najveći svjetski uvoznik energenata, već sada osjeća ozbiljne posljedice globalnih poremećaja na tržištu nafte i plina, navodi BBC.