Promjena plana nakon raketnog napada

Prema riječima izraelskih zvaničnika, vlada premijera Benjamina Netanjahua do prije nekoliko dana još je pokušavala obuzdati eskalaciju u Libanu kako bi se fokusirala na Iran.

Ta se računica promijenila u srijedu, kada je Hezbolah u masovnom i koordinisanom napadu s Iranom lansirao više od 200 projektila.

"Prije ovog napada bili smo spremni na prekid vatre u Libanu, ali nakon njega nema povratka od velike operacije", rekao je visoki izraelski zvaničnik.

Cilj je uništiti Hezbolahovu infrastrukturu Izraelske odbrambene snage (IDF) od početka rata s Iranom na libanskoj granici drže tri oklopne i pješadijske divizije, a neke kopnene snage su u protekle dvije sedmice izvodile ograničene upade. U petak je IDF objavio da na granicu šalje pojačanja i mobiliše dodatne rezervne snage uoči proširene kopnene operacije.

"Uradićemo ono što smo uradili u Gazi", rekao je visoki izraelski zvaničnik, misleći na rušenje zgrada za koje Izrael tvrdi da ih Hezbolah koristi za skladištenje oružja i pokretanje napada.

"Cilj je zauzeti teritoriju, potisnuti snage Hezbolaha na sjever i dalje od granice te demontirati njihove vojne položaje i skladišta oružja u selima", dodao je zvaničnik.

Hezbolah: Invazija je zamka Vođa Hezbolaha Naim Kasem izjavio je u petak da diplomatski put libanske vlade nije uspio osigurati suverenitet niti zaštititi libanske civile, te stoga "nema rješenja osim otpora".

"Kada neprijatelj prijeti kopnenom invazijom, poručujemo mu: ovo nije prijetnja, već jedna od zamki u koje ćete upasti", rekao je Kasem.

"Jer svaki napredak kopnene invazije omogućuje borcima otpora da ostvare dobitke i rezultate kroz blisku konfrontaciju s neprijateljem."

"Osjećamo da imamo punu podršku Amerike" Operacija ovakvih razmjera mogla bi dovesti do dugotrajne izraelske okupacije južnog Libana, što duboko zabrinjava libansku vladu. Trampova administracija podržava veliku izraelsku operaciju razoružavanja Hezbolaha, ali istovremeno vrši pritisak da se ograniči šteta libanskoj državi i zalaže se za direktne izraelsko-libanske razgovore o poslijeratnom sporazumu.

Američki i izraelski zvaničnici kažu da je Trampova administracija zatražila od Izraela da tokom operacije ne bombarduje međunarodni aerodrom u Bejrutu niti drugu državnu infrastrukturu. Izrael je pristao poštedjeti aerodrom, ali se nije obavezao zaštititi ostalu infrastrukturu.

"Osjećamo da imamo punu američku podršku za ovu operaciju", rekao je izraelski zvaničnik za Axios.

S tim se složio i jedan američki zvaničnik: "Izraelci moraju uraditi ono što moraju kako bi zaustavili Hezbolahovo granatiranje."

Humanitarna kriza i diplomatski napori IDF je izdao naredbe za evakuaciju širom južnog Libana, a po prvi put i za sela i gradove sjeverno od rijeke Litani, kao i za Hezbolahovo uporište u južnim predgrađima Bejruta. Od početka sukoba raseljeno je oko 800.000 libanskih civila, a ubijene su najmanje 773 osobe, od kojih su mnogi bili civili.

U pozadini sukoba, Netanjahu je zadužio bivšeg ministra Rona Dermera za upravljanje libanskim dosijeom tokom rata. Dermer će voditi kontakte s Trampovom administracijom i eventualne pregovore s libanskom vladom. S američke strane, dosije vodi Trampov savjetnik Masad Bulos.

Posljednjih dana libanska vlada signalizirala je da je spremna na direktne i bezuslovne pregovore o prekidu vatre. Trampova administracija se nada da će te pregovore iskoristiti kao temelj za širi sporazum kojim bi se formalno okončalo ratno stanje između Izraela i Libana, koje traje još od 1948. godine.

 

(Avaz)