Hortikulturni stručnjaci upozoravaju da neke vrste mogu postati pravi problem za baštovane. Brzo se šire, privlače štetočine ili potiskuju druge biljke koje pokušavate da uzgajate.

Jednogodišnje cvjetnice često su prvi izbor jer brzo daju efekat. Posadite ih u proljeće, a tokom cijele sezone uživate u cvjetovima i bojama. Ipak, neke od njih mogu napraviti više štete nego koristi, posebno ako se nekontrolisano razmnožavaju ili loše utiču na lokalni ekosistem.

Profesor hortikulture i stručnjak za ukrasne biljke na Univerzitetu u Mejnu Ankit Sing, zajedno sa Meri Filips iz Nacionalne federacije za divlji svijet, izdvojio je nekoliko popularnih cvjetnica koje bi trebalo dobro razmotriti prije nego što ih posadite u bašti.

Tropska mlečika

Tropska mlečika (Asclepias curassavica) često se prodaje kao dekorativna biljka koja privlači leptire, posebno monarhe.

Međutim, problem nastaje u toplijim klimatskim zonama gdje ova biljka ne odumire tokom zime kao njene prirodne, autohtone vrste. Zbog toga može poremetiti migracione obrasce leptira monarha.

Kada biljka ostaje zelena tokom cijele godine, leptiri mogu početi da se razmnožavaju van svog prirodnog ciklusa. Takvi uslovi povećavaju i šansu širenja parazita koji napadaju ove leptire.

Stručnjaci zato savjetuju sadnju autohtonih vrsta mlečike koje su prirodno prilagođene lokalnoj klimi.

Noćna dama

Biljka poznata kao „četiri sata“ ili noćna dama (Mirabilis jalapa) otvara cvjetove predveče i dugo je bila omiljena u vrtovima.

Ipak, iza romantičnog imena krije se biljka koja se izuzetno lako širi. Kako objašnjava Ankit Sing, ova vrsta može postati invazivna jer se razmnožava i putem gomolja i putem sjemena.

Kada se jednom ustali u zemljištu, njeno uklanjanje postaje naporno jer zahtijeva iskopavanje mesnatog korijena. U nekim regionima privlači i japanske zlatice, štetočine koje mogu ozbiljno oštetiti biljke.

Različak

Različak, poznat i kao kukuruzni cvijet (Centaurea cyanus), mnogima je simbol starinskih livada i rustične ljepote.

Međutim, u bašti može postati naporan gost. Stručnjaci upozoravaju da se ova biljka agresivno samosije. Ako se ne kontroliše, brzo može preuzeti gredice i potisnuti druge biljke.

Nakon cvjetanja brzo gubi formu i često ostavlja zapušten izgled u vrtu, osim ako se ne planira sukcesivna sadnja koja će zamijeniti biljke koje su završile ciklus.

Zbog toga stručnjaci često preporučuju sadnju domaćih vrsta astera koje pružaju nektar i hranu leptirima i drugim oprašivačima.

Lijepi Jova

Lijepi Jova (Impatiens walleriana), poznat i kao Vredna Liza ili Busy Lizzie, jedna je od najčešćih cvjetnica za sjenovite vrtove.

Njeni jarki cvjetovi mogu trajati nedjeljama, pa se često smatra sigurnim izborom za sadnju.

Ipak, ova biljka je veoma osjetljiva na plamenjaču. Kada se bolest pojavi, može ostati u zemljištu i biljnim ostacima, što znači da cijele gredice mogu propasti usred sezone.

U vlažnim klimama to često znači da sredinom ljeta ostajete sa praznim dijelovima vrta. Kao pouzdaniju alternativu stručnjaci preporučuju begonije ili novu gvinejsku impacijensu, koje su otpornije.

Pauk-cvijet

Pauk-cvijet (Cleome) privlači pažnju neobičnim cvjetovima koji izgledaju gotovo egzotično. Osim toga, cvjeta dugo i ne zahtijeva mnogo njege.

Ipak, ova biljka ima osobinu koja mnogim baštovanima smeta – obilno se samosije. To znači da se naredne godine može pojaviti na mjestima gdje je niste planirali.

Donji listovi često požute i otpadaju, pa stabljike ostaju ogoljene, a pojedinima smeta i njen jak miris.

Zapadnoindijska lantana

Zapadnoindijska lantana (Lantana camara) poznata je po živim bojama i sposobnosti da podnese velike vrućine.

Zbog toga je čest izbor u toplijim krajevima, gdje privlači leptire i druge oprašivače.

Međutim, u mnogim dijelovima svijeta smatra se invazivnom biljkom. Lantana se širi agresivno i može potisnuti domaće biljke od kojih zavisi lokalni životinjski svijet.

Kada jednom zauzme prostor, njeno širenje je veoma teško kontrolisati.

Bašta ne zavisi samo od ljepote pojedinačne biljke, već od ravnoteže koju stvarate među njima. Zato stručnjaci sve češće savjetuju jednostavno pravilo – birajte biljke koje su prirodno prilagođene vašem podneblju.

Takve biljke su otpornije, zahtijevaju manje njege i mnogo bolje podržavaju lokalni ekosistem.