S obzirom na to da su dosadašnje carine proglašene nezakonitim, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima.

Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara.

Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.

Podsjećanja radi, Vrhovni sud SAD presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U praksi, to znači da bi kompanije iz BiH koje su od tada plaćale carinu od 30 odsto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

Iz Bosne i Hercegovine su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi, piše BiznisInfo.ba.