Negativan prirodni i migracijski bilans

Ključno je prirodno kretanje stanovnika. Veći broj umrlih od rođenih za srpsku zajednicu kontinuirano je negativno već od sredine osamdesetih, rekla je demografkinja Sanja Klempić-Bogadi prilikom predstavljanja knjiga Zajednica zaslužuje budućnost - Demografska slika i budućnost Srba u Hrvatskoj.

- Migracije, negativan migracijski bilans, tj. veći broj iseljenih od doseljenih, takođe je ključna komponenta koja je oblikovala demografske procese srpske manjinske zajednice u posljednjih 30 godina. Tokom postojanja Jugoslavije bila je vidljiva sklonost seljenju Srba u Srbiju, iako je Hrvatska bila ekonomski razvijenija, rekla je Klempić-Bogadi, ali je napomenula da je znatan dio Srba iz Bosne i Hercegovine dolazio u Hrvatsku raditi, uglavnom u industriji.

Jedan od elemenata su i migracije u Evropsku uniju, u kojoj su učestvovali svi državljani Hrvatske pa tako i znatan broj Srba iz Hrvatske.

Na sve to dolazi treći element, etnička mimikrija i asimilacija srpskog stanovništva, koja je u Hrvatskoj još jako prisutna, ističe demografkinja uz napomenu da su visina etničke mimikrije i koliki se broj ljudi asimilirao prepreke u otkrivanju migracijskog salda Srba u Hrvatskoj.

U ruralnim zajednicama svi sve znaju i u njima je asimilacija mnogo manja, ali u gradovima se veliki broj Srba asimilira, posebno ljudi u međuetničkim brakovima. Ako je brak s jednim pripadnikom većinskog naroda, vjerovatnost izjašnjavanja većinskoj narodnosti je veća, dodaje.

Osim slabe dobne i obrazovne strukture, života u ruralnim dijelovima s lošim saobhraćajnim vezama, udaljenih medicinskih centara i drugih činiocima kvaliteta života, neki društveno-politički pritisci ljude dovode u situaciju da se ne osjećaju slobodni izjasniti kao Srbi u Hrvatskoj, jedan je od njenih zaključaka.

Stranke podižu tenzije, građani imaju pozitivan odnos

- U Zagrebu srećem ljude srpske nacionalnosti koji mi otvoreno kažu da se skrivaju. Razlog je stvaranje društvene i političke klime koja Srbe stigmatizuje i stavlja im kolektivnu krivicu, protiv čega se jako teško boriti - rekao je i dodao da tome idu u prilog političke prilike i stalno trvenje u komšiluku. Odnosi među državama na političkom nivou sigurno ne pomažu smirenju, smatra on.

S druge strane, sociolog Margareta Gregurović je, pozivajući se na istraživanje stavova hrvatskih građana prema pripadnicima nacionalnih manjina, rekla da su jedino prema Srbima koji žive u Hrvatskoj stavovi ostali isti, odnosno nisu negativni. Za sve ostale grupe stajališta su u 2024. u odnosu na prethodna dva istraživanja išla u negativnom smjeru.

- Za sve ostale grupe postoji percepcija da se manjine ne prilagođavaju većinskoj kulturi, da ugrožavaju same hrvatske građane, njihovu imovinu, dok su u padu i zapravo u pozitivnom smjeru iskazivani stavovi prema Srbima u Hrvatskoj, rekla je ona.

Prema Gregurović, hrvatski građani koji možda izražavaju pozitivnije stavove su visoko obrazovani, oni koji žive u urbanim sredinama i u istočnom dijelu zemlje.

To su takođe simpatizeri lijevih političkih stranaka i onih koji su politički naklonjeni izražavanju pozitivnih stavova prema manjinama.

Useljenici popravljaju broj stanovnika?

Na osnovu postojećih demografskih indikatora može se pretpostaviti da će demografska budućnost Srba u Hrvatskoj biti znatno nepovoljnija nego što je budućnost ukupne populacije Hrvatske, rečeno je i postavljeno pitanje kako oslabiti te procese.

Sagovornici vide mogućnost u doseljavanju stanovništva koje bi ublažilo demografski slom.

Sanja Klempić Bogadi ne vidi perspektivu u tzv. drugom povratku Srba, odnosno povratku djece raseljenih Srba.

Prvo je pitanje koliko je njihova poveznica s Hrvatskom realna. Dalje, mnogi su ljudi otišli iz ruralnih naselja, žive u gradovima i ne žele se više vratiti. Stariji su imali jaku poveznicu sa svojom lokalnom zajednicom, tradicijom i sl., ali od mladih to ne možemo očekivati, rekla je i ocijenila: Ako nema ekonomske aktivnosti koja njih zadovoljava, nekakvih dinamičnih poslova i sl., teško ćete dovesti nekoga zato što ima imanje u Ravnim kotarima.

Boris Milošević vidi mogućnost useljavanja ljudi iz Srbije i Bosne i Hercegovine srpske nacionalnosti koji bi došli raditi u Hrvatsku.

Ima ih već mnogo, pogotovo preko sezone. Izglede umanjuje što je Hrvatska ušla u Evropsku uniju i što je postrožila pravila o boravku i stjecanju državljanstva. Ali njihova integracija ovdje je vrlo jednostavna i oni se vrlo brzo mogu uklopiti, da nije papiroloških problema, kaže Milošević.

S druge strane, SNV nastoji da pomogne u razvijanju socijalnih usluga u ruralnim sredinama prema postojećem stanovništvu.

Borimo se za infrastrukturne projekte i razvijanje socijalne usluge. Razvijamo program od vrata do vrata, gledamo kako razviti programe dnevnog boravka, kako smanjiti socijalnu izolovanost. Naravno, to ne ide lako i teško to možemo sami, zaključio je predsjednik SNV-a.