Ipak, još nije poznato hoće li vlasnici kuća i stanova morati sami prijavljivati svoja ložišta, ko će ih popisivati i na koji način će se prikupljati podaci.

Hrvatska će u okviru evropskog projekta LIFE Slovenia SupAIR uspostaviti Registar malih kućnih ložišta (ReMaL), nacionalnu bazu podataka o uređajima za grijanje u domaćinstvima, vrstama goriva koja koriste i njihovom uticaju na zagađenje vazduha.

Projekt je planiran za period od 2027. do 2034. godine, a njegov glavni cilj je smanjenje zagađenja vazduha, posebno tokom zimskih mjeseci kada se veliki broj domaćinstava grije na drva i druga čvrsta goriva.

Kako prenosi Index, projekt je prošao evaluaciju Evropske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i životnu sredinu (CINEA) i trenutno je u završnoj fazi pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Šta će država znati o kućnim pećima?

Novi registar trebalo bi da obuhvati podatke o uređajima za grijanje, gorivima koja se koriste i količinama štetnih materija koje takvi uređaji mogu emitovati.

To znači da će država dobiti precizniju sliku o tome koliko se domaćinstava grije na drva, pelet i druga goriva, kao i gdje se nalaze područja u kojima kućna ložišta najviše doprinose zagađenju vazduha.

Međutim, još nije razjašnjeno hoće li se evidentirati svaki pojedinačni uređaj, uključujući njegovu adresu, proizvođača, starost i tehničke karakteristike, ili će se podaci prikupljati na drugačiji način.

Hoće li građani morati prijavljivati peći?

To je jedno od najvažnijih pitanja na koje zasad nema odgovora.

Još nije poznato hoće li vlasnici kuća i stanova imati zakonsku obavezu da prijavljuju svoje peći, kamine i kotlove, niti hoće li popisivanje obavljati dimnjačari, posebno obučeni radnici ili neke druge službe.

Nije precizirano ni da li će nova evidencija biti povezana s inspekcijskim nadzorom.

Poznato je da projekt predviđa edukaciju stručnih službi, dimnjačara, predstavnika lokalnih vlasti i drugih učesnika koji bi mogli biti uključeni u njegovu realizaciju.

Slovenija već ima sličan sistem

Hrvatska će se prilikom uspostavljanja registra osloniti na iskustva Slovenije, koja već koristi elektronski sistem EviDIM za evidentiranje malih uređaja za loženje i dimnjačarskih usluga.

U Sloveniji dimnjačarske službe unose podatke o uređajima, njihovim korisnicima i obavljenim pregledima, dok građani mogu provjeravati informacije o vlastitim ložištima.

Takav sistem omogućava praćenje broja i vrsta uređaja prema opštinama, gorivima i drugim karakteristikama.

Ipak, to ne znači da će Hrvatska u potpunosti preuzeti slovenski model. Način prikupljanja podataka tek treba da bude utvrđen i prilagođen hrvatskim propisima.

Zašto se popisuju kućna ložišta?

Iz hrvatskog Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije objašnjavaju da su mala kućna ložišta jedan od značajnijih izvora zagađenja vazduha tokom sezone grijanja.

Poseban problem predstavljaju sitne lebdeće čestice PM2,5, koje zbog svoje veličine mogu prodrijeti duboko u pluća i predstavljaju rizik za zdravlje ljudi.

"Bolji podaci o sistemima grijanja omogućiće efikasnije usmjeravanje mjera za smanjenje zagađenja vazduha, posebno u područjima gdje su problemi s kvalitetom vazduha najizraženiji", poručuju iz Ministarstva.

Preciznija evidencija trebalo bi da omogući državi da utvrdi gdje su problemi najveći i da prema tim područjima usmjeri mjere za smanjenje emisija štetnih materija.

To bi u budućnosti moglo uključivati i podsticaje za zamjenu starih i neefikasnih uređaja za grijanje, ali takve konkretne mjere zasad nisu najavljene u okviru registra.

Hrvatska će se od 2030. godine suočiti i sa strožim ciljevima smanjenja emisija zagađujućih materija, zbog čega se unapređenje podataka o kućnim ložištima smatra važnim dijelom buduće politike zaštite vazduha.

Za građane, međutim, ostaje otvoreno najvažnije praktično pitanje: hoće li morati prijavljivati peći koje imaju u svojim domovima i hoće li im nova evidencija donijeti dodatne obaveze?

Odgovor na to pitanje nadležni tek treba da daju.