Kao maliciozne agresivne provokacije Prištine on je izdvojio zabranu cirkulacije dinara u srpskoj pokrajini, zatvaranje administrativnih tijela koja služe Srbima na Kosovu i Metohiji, eksproprijaciju zemljišta koje pripada srpskoj populaciji i istiskivanje nealbanskih firmi i institucija.
"Izmišljeni izgovori koriste se za nastavak hapšenja Srba, provode se racije u školama i bolnicama, pale se kuće povratnika i skrnave pravoslavne crkve. Želimo da se ove prijetnje shvate veoma ozbiljno", rekao je Nebenzja.
On je napomenuo da se i pored ukidanja embarga na robu iz Srbije na graničnom prelazu Merdare, jedinom prelazu za te svrhe, proteže kilometarska kolona kamiona.
"Kao i uvijek, na Zapadu se prave da se ništa ne dešava i pričaju o nekim pozitivnim koracima kosovskih Albanaca i čestita im se na rješavanju problema koji su, zaprvo, oni sami napravili ignorišući odredbe sporazuma CEFTA", istakao je on.
Nebenzja je podsjetio da su samo ove godine zabilježena 93 etnički motivisana napada na Kosovu i Metohiji čija su meta bili Srbi.
"Od kada su ultranacionalisti došli na vlast 2021. godine, taj broj povećan je na 515. Premijer privremenih institucija u Proštini Aljbin Kurti je de fakto proglasio rat prema svemu srpskom, pravoslavnoj zajednici, ali on se i dalje cinično hlvali kako se bori protiv fašizma današnjice kod kuće i u inostranstvu", rekao je Nebenzja.
On je ocijenio da se katastrofalna situacija Srba najbolje ogleda u niskoj stopi povratka srpskog stanovništva, a u isto vrijeme odlazak nealbanaca naglo je porastao, što prijeti ne samo multietničkoj socijalnoj strukturi, već i dugoročnoj situaciji u pokrajini.
"Ukoliko ne učinimo nešto protiv Kurtija, on će nastaviti čišćenje srpskih enklava i njegovi apetiti će samo rasti. Za to vrijeme Zapad podržava Prištinu i pokušava da osnaži njen pravni međunarodni imidž. Mnogo se čini da se samoproglašen, odnosno lažna država Kosovo primi u Savjet Evrope, a status Prištine Parlamentarnoj skupštini NATO-a je podignut", rekao je on.
On je ukazao da je, u međuvremenu, Beograd pod stalnim pritiskom da prizna nezavisnost takozvanog Kosova.
"Zahtjevi Beogradu u vezi sa Kosovom pridodati su na zahtjeve koji se odnose na uslove i poglavlja za članstvo Srbije u EU. Posebno se ignorišu sporazumi iz Brisela koji se odnose na formiranje Zajednice srpskih opština /ZSO/. Formiranje ZSO nije samo želja već je obaveza koju Priština mora da ispuni i to u potpunosti bez `pseudo-kompromisa`. Zahtijevamo da se prekinu sve igre oko toga i da se Priština natjera na formiranje ZSO", naglasio je Nebenzja.
Prema njegovim riječima, stalna prijetnja bezbjednosti u regionu je spoljni vojni faktor, koji podstiče tenzije.
"NATO članice nastavljaju da snabdijevaju Prištinu oružjem, uključujući protivtenkovsko naoružanje, raketne bacače, dronove za udare i izviđanje, te pješadijsko naoružanje", napomenuo je Nebenzja.
On je podsjetio da Priština već tri godine radi na naoružavanju, pokušava da uspostavi flotu vojnih helikoptera, kao i više od 350 oklonih vojnih vozila, što predstavlja kršenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.
"Podržavamo paket mjera koje je predložio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čiji je cilj prevazilaženje duboke krize u kojoj se sada nalazi proces pronalaženja rješenja situacije na Kosovu i Metohiji", naveo je on.
Nebenzja se osvrnuo i na sudski proces protiv pripadnika terorističke OVK u Hagu, proces koji je trebalo da počne u aprilu prošle godine, u okviru Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Portal AloOnline.ba i Hotel spa „Integra“ vas vode na nezaboravni vikend u Trebinje. Više detalja saznajte OVDJE.
"Međutim, taj sud se pravi da ne vidi i ignoriše zločine tih ljudi. Poznato je da optuženi vrše pritisak na svjedoke. To suđenje trebalo je da se održi prije mnogo godina. U slučaju da je i bilo presuda, dužina kazne je smanjenja na osnovu vremena provedenog u pritvoru i to po žalbi", rekao je on, izražavajući nadu da će ti zločinci dobiti kaznu kakvu zaslužuju, pa čak i ako bude prekasno.
Nebenzja je naglasio da zapadni politički protekcionizam Prištine pojčava ambicije Kurtija u smislu formiranje "velike Albanije" i on pokušava da destabilizuje situaciju u užoj Srbiji koristeći muslimansko stanovništvo i u tom smislu organizujući sastanke sa "marginalnim likovima srpske opzicije".
"Zapad ignoriše pokušaje ugrožavanja teritorijalnog integriteta Crne Gore i uplitanja nacionalnog pokreta `Samooporedjeljenje` u situaciju u Sjevernoj Makedoniji", rekao je on.
Nebenzja je istakao da je Unmik sada u ovim teškim okolnostima potrebniji nego ikad.
"Debate o siotuaciju na Kosovu i Metohiji treba da ostanu u agendi Savjeta bezbjednosti i te diskusije treba da budu javne. Stav Rusije je nepromijenjen prema Kosovu i Metohiji, mi želimo da Beograd i Priština postignu uzajamno prihvatljiv i održiv sporazum strogo u skladu sa međunarodnim pravnim okvirom, odnosno u skladu sa Rezolucijom 1244. Takav ishod bi zadovoljio interese Beograda i srpskog naroda i osigurao bi podršku ovog Savjeta bezbjednosti", zaključio je Nebenzja, prenosi Srna.
BONUS VIDEO:
