Sud je na sjednici održanoj 28. januara ukinuo kao neustavan član 35a navedenog zakona, jer se njime krši sloboda poduzetništva garantirana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, budući da je jednoj grupi poduzetnika/trgovaca omogućeno obavljati djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

"U odluci se navodi da Ustav garantira pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom", objašnjavaju iz suda, prenosi RTCG.

Garantovan jedan dan odmora

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i uredima, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan tokom sedmice i da, kad god je to moguće, taj dan bude usklađen sa danom u sedmici koji, kada je moguće, treba odgovarati tradicionalnom danu odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ukoliko priroda posla ili pružanje usluga to onemogućuje.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da osiguraju korištenje, odnosno poštovanje tog prava.

"Time što je zakonodavac jednoj grupi poduzetnika omogućio raditi, a drugoj ne, ukazuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi opskrbljivanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među poduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava poduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stupnja da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu", navodi se u obrazloženju odluke o ukidanju neradne nedjelje.

Precizno propisani razlozi

Ustavni sud Crne Gore navodi da su Ustavom precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda poduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili sigurnosti i odbrane Crne Gore) i da zakonodavac ne može samostalno propisivati nova ograničenja izvan tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.

"Time što je zakonodavac jednoj grupi poduzetnika (ljekarne, slastičarnice, pekare, kiosci, suvenirnice, cvjećare, prodavaonice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice i prodavaonice za trgovinu na malo unutar benzinskih stanica, pijace, itd.) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu poduzetnika doveo je u neravnopravan položaj u odnosu na drugu", navodi se u obrazloženju Ustavnog suda Crne Gore.