Na današnji dan prije 34 godine počela je akcija hrvatske paravojske "Otkos 10", koja je dovela do masovnog progona Srba sa područja istočne Bilogore, gdje je ubijeno 64 ljudi, među kojima je bio 41 civil, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas".

Napadom na Teritorijalnu odbranu Grubišno Polje počela je akcija hrvatske paravojske i za samo dva dana je protjerano 4.000 ljudi iz 38 naselja. U izbjegličkoj koloni prema BiH našlo se i 250 Hrvata, Čeha, Mađara i Roma.

Na području istočne Bilogore, oblasti koja se nalazi u trouglu između Bjelovara, Daruvara i Virovitice, ubijen je 41 civil. Sedamnaest ih je likvidirano prije akcije "Otkos 10", dok su dvojicu Srba, koji su ostali u hrvatskoj vojsci i policiji, ubili "saborci".

Poslije povlačenja Srba iz istočne Bilogore, uslijedila su ubistva preostalih stanovnika, pljačke, paljevine i miniranja kuća, uključujući i sela u kojima ranije nije bilo otpora.

- U najboljoj ustaškoj tradiciji iz 1941. godine nastavljeno je rušenje pravoslavnih hramova, tako da su do temelja izgorjele crkve bilogorskog stila, jedinstveni spomenici kulture nulte kategorije pod zaštitom Uneska. Riječ je o Hramu Svetog Dimitrija u Rastovcu i Crkvi Uspenija Presvete Bogorodice u Donjoj Rašenici -ističu iz "Veritasa".

Za počinjene zločine do sada je osuđen samo pripadnik Zbora narodne garde Veljko Marić iz Grubišnog Polja.

Njega je Vijeće za ratne zločine u Beogradu osudilo na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina jer je 31. oktobra 1991. godine u selu Rastovac ubio Petra Slijepčevića (65) u porodičnoj kući.

Protiv Marića srpsko pravosuđe otvorilo je još jednu istragu dok je bio u hrvatskom zatvoru, i to zbog sumnje da je tokom septembra 1991. godine u Grubišnom Polju likvidirao Miću Vasiljevića i Vladimira Kučeru, kao i da je mučio Zvjezdana Mačka.

- Iako istraga nije završena, Marić je u junu 2015. godine iz Srbije prebačen u Hrvatsku, koja se obavezala da će nastaviti krivični postupak protiv njega, ali do sada nema potvrde da preuzetu obavezu i ispunjava - ukazuju iz "Veritasa".

Do Drugog svjetskog rata na području istočne Bilogore živjelo je 18.000 Srba. Poslije ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu i u posljednjem ratu, broj Srba je manji od 1.000, koliko je popisano 2021. godine.