Riječ je o jednom od većih evropskih strateških projekata usmjerenih na poboljšanje kvaliteta vazduha, a Hrvatska će u njemu učestvovati preko Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije.

Projekat je prošao evaluaciju Evropske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i životnu sredinu (CINEA) i trenutno se nalazi u završnoj fazi pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Šta će se sve evidentirati?

Jedna od najvažnijih aktivnosti biće uspostavljanje Registra malih kućnih ložišta (ReMaL), koji će sadržavati podatke o sistemima grijanja u domaćinstvima.

Planirano je prikupljanje informacija o uređajima poput peći, kamina i kotlova, gorivima koja se koriste, kao i njihovim karakteristikama u pogledu emisije zagađujućih materija.

Takvi podaci trebalo bi da omoguće preciznije procjene zagađenja i efikasnije planiranje mjera za poboljšanje kvaliteta vazduha.

Međutim, još nije poznato na koji način će kućna ložišta biti evidentirana, niti ko će biti zadužen za prikupljanje podataka.

Takođe, nije precizirano da li će građani biti obavezni da sami prijavljuju uređaje za grijanje.

Hrvatska će koristiti iskustva Slovenije

Projekat se oslanja na iskustva Slovenije, koja već ima razvijen sistem za evidentiranje i praćenje malih kućnih ložišta.

Slovenački model biće prilagođen hrvatskom zakonodavstvu i nadležnim institucijama.

Planirana je i obuka stručnih službi, dimnjačara, predstavnika lokalnih samouprava i drugih učesnika koji će biti uključeni u sprovođenje projekta.

Cilj je smanjenje zagađenja vazduha

Iz hrvatskog Ministarstva zaštite životne sredine i zelene tranzicije navode da kućna ložišta predstavljaju jedan od značajnijih izvora zagađenja tokom sezone grijanja.

Poseban problem predstavljaju sitne suspendovane čestice PM2,5, koje mogu negativno uticati na zdravlje ljudi.

„Kvalitetniji podaci o sistemima grijanja omogućiće efikasnije usmjeravanje mjera za smanjenje zagađenja vazduha, posebno u područjima u kojima su problemi sa kvalitetom vazduha najizraženiji“, poručili su iz Ministarstva.

Dodaju da bi uspostavljanje registra trebalo da doprinese smanjenju štetnih emisija, unapređenju kvaliteta vazduha i boljoj zaštiti zdravlja građana.

Projekat će se sprovoditi tokom sedam godina, a detalji o postupku popisivanja kućnih ložišta i eventualnim obavezama vlasnika tek treba da budu utvrđeni.

(Energetika-net)