Evropa se suočava s golemim rastom cijena energije. Međutim, neće svi Evropljani doživjeti jednak udar na svoj životni standard. Prema procjenama MMF-a, opterećenje za prosječnu porodicu u Finskoj bit će ekvivalentno dodatnih četiri posto potrošnje domaćinstva. Slika je znatno tmurnija nakon dvosatne vožnje trajektom preko Baltičkog mora. U Estoniji se domaćinstva suočavaju s padom od gotovo 20 posto.
Desetina prihoda
Između ove dvije zemlje nalazi se većina ekonomija kontinenta. Evropljani u prosjeku troše desetinu svojih prihoda na energiju. Bogatije porodice obično imaju veće kuće i automobile, ali povećanje troškova energije koje proizlazi iz toga uopšteno nije tako veliko kao razlika u prihodima. Zbog toga siromašnija domaćinstva troše veći dio svog budžeta na energiju. Isti obrazac vrijedi između zemalja, kao i unutar njih. Siromašniji bivši komunistički istok Evrope osjetljiviji je na više cijene nego njegov bogati nordijski sjever.
Ovisnost o prirodnom plinu još je jedan važan faktor u procjeni ranjivosti. Veleprodajne cijene su se udvostručile od ruske invazije na Ukrajinu. Cijene uglja su, takođe, porasle, ali za nešto podnošljivijih 60 posto. U međuvremenu, cijena obnovljivih izvora energije je nepromijenjena. Zahvaljujući, uglavnom, jedinstvenom tržištu prirodnog plina, evropske zemlje suočavaju se sa sličnim veleprodajnim cijenama: generatori električne energije koji koriste plin u Bugarskoj, na istočnom dijelu kontinenta, plaćaju otprilike isto kao i oni u Irskoj, na njegovom zapadnom dijelu, piše Avaz.
