Nakon povoljne zime i toplog februara, nagli pad temperatura uz kišu i vjetar donio je nove izazove, posebno kada je riječ o održavanju stabilnih uslova unutar košnica.

Kako objašnjava Balen, protekla zima bila je izuzetno pogodna za pčele.

„Pčele vole pravu, hladnu zimu kada ne izlaze iz košnice. Ove godine nije bilo neuobičajenih toplih razdoblja u decembru i januaru, što je jako dobro. Februar je, s druge strane, bio izrazito topao i tada je sve krenulo u dobrom smjeru“, rekao je Balen.

Takvi uslovi omogućili su snažan početak sezone i aktivan razvoj pčelinjih zajednica.

Dolaskom hladnijeg i kišovitog vremena situacija se ipak mijenja.

„Dok nema jakih mrazeva, nema većih problema. Međutim, sada pčele troše više hrane unutar košnice“, upozorio je Balen.

Upravo povećana potrošnja hrane može postati ključni problem ukoliko loše vrijeme potraje, zbog čega pčelarima savjetuje da na vrijeme reaguju.

„Ako neko već nije prihranio pčele, sada je pravo vrijeme. Treba im staviti pčelinju pogaču direktno na satonoše. Bez obzira na niske temperature, važno je da imaju dovoljno hrane“, naglasio je.

Dodaje da se ne očekuju ozbiljniji poremećaji, ali pod uslovom da pčele ne ostanu bez zaliha.

„Pčele će možda malo stagnirati, ali ništa značajno. Najvažnije je spriječiti da ostanu bez hrane jer sada, zbog velikog legla, troše puno više“, istakao je.

Iako trenutna situacija izaziva oprez, Balen ocjenjuje da godina zasad obećava dobre rezultate.

Ipak, upozorava na jedan mogući rizik. Ako nakon hladnog talasa uslijedi naglo razvedravanje uz mraz, moglo bi doći do oštećenja bagrema, ključne biljke za pčelarsku proizvodnju.

Hladno vrijeme utiče i na voćare, jer otežava oprašivanje i oplodnju biljaka.

Prema prognozama, stabilizacija vremena i porast temperatura očekuju se oko Uskrsa, što bi moglo omogućiti normalan nastavak sezone, piše Agroklub.