Stoga domaći stručnjaci apeluju na roditelje da paze na svoje kćerke i kontrolišu im društvene mreže, jer vreba ozbiljna opasnost.

Jeziva grupa koja broji 5.205 članova, a služi za povezivanje starijih muškaraca, i to ne samo iz Srbije, sa mladim djevojkama, pa čak i djevojčicama!

Osim starijih muškaraca, u ovoj Fejsbuk grupi oglašavaju se i mlade djevojke, uglavnom sa provokativnim fotografijama. A onda dalje slijedi povezivanje preko aplikacije Mesindžer, a nerijetko se javno ostavljaju i brojevi telefona.

Nimalo naivno

Zamjenik načelnika Odjeljenja za visokotehnološki kriminal MUP Srbije Dragan Jovanović ističe da je velika greška što korisnici društvenih mreža te platforme ne shvataju ozbiljno.

"Olako kače fotografije svojih kuća, kola, radnih mjesta, djece, pa čak i lična dokumenta, označavaju lokacije i prihvataju za prijatelje ljude koje ne poznaju. Ovakvim postupkom otvaraju vrata pedofilima. Postoji čak i posebna grupa koja za sakupljanje slika koristi isključivo Fejsbuk. Ti predatori su uporni i tako detaljno sakupljaju podatke da je to čak i teško zamisliti. Zato je društvenim mrežama potrebno pristupati s jednakom opreznošću sa kojom pristupate stvarima u realnom svijetu", kaže Jovanović.

Stručnjak za bezbjednost djece na internetu Katarina Jonev upozorava da su kontakti nepoznatih odraslih osoba sa djecom na internetu mnogo češći nego što se misli.

"Predatori često biraju mjesta na kojima znaju da ima mnogo djece - onlajn igrice, četove u igrama, platforme za razmjenu video-sadržaja ili aplikacije za dopisivanje i društvene mreže kao što je Fejsbuk. Posebno su rizična mjesta na kojima postoji privatni čet ili mogućnost slanja direktnih poruka. Problem je što se većina takvih kontakata dešava u privatnim četovima, daleko od očiju roditelja i nastavnika, pa se često i ne primjeti sve dok ne postane ozbiljno", ističe ona.

Ona upozorava da se pedofili najčešće lažno predstavljaju.

"Odrasla osoba se može predstaviti kao vršnjak ili malo stariji tinejdžer. Najčešće koriste fotografije preuzete sa interneta, lažne profile i pažljivo biraju informacije kako bi izgledali uvjerljivo. Nakon što se uspostavi povjerenje, komunikacija se često prebacuje na privatne kanale ili aplikacije. Upravo u toj fazi predatori pokušavaju da dobiju lične podatke, fotografije ili da predlože susret u stvarnom svijetu", naglašava Joneva.

Uloga roditelja ključna

Katarina Jonev ističe da roditelji treba da razgovaraju sa djecom o tome ko su ljudi sa kojima komuniciraju na internetu.

"Dijete treba da zna da nije bezbedno prihvatati zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih osoba. Važno je objasniti djetetu da nikada ne dijeli lične podatke sa ljudima koje ne poznaje u stvarnom životu. To uključuje adresu, školu, broj telefona, ali i fotografije koje mogu otkriti gdje se dijete nalazi", jasna je ona, prenosi Informer.