Nedavna studija otkriva iznenađujuću vezu između dugovječnosti i verbalne elokventnosti – sposobnosti efikasnog prisjećanja i korišćenja vokabulara.

Prethodna istraživanja otkrila su malo vjerovatan faktor povezan s dugovječnošću: inteligenciju. Međutim, inteligencija nije jednostavna karakteristika. Postoje mnoge osobine koje tome doprinose, a koje se mogu testirati — od pamćenja do matematičke logike.

U studiji iz 2024, Paolo Gisleta sa Univerziteta u Ženevi povezao je dugovječnost s jednom od tih osobina: verbalnom elokventnošću (mjerom nečijeg vokabulara i sposobnošću njegove upotrebe).

Koristeći uzorke iz Berlinske studije starenja, koja je počela prikupljati podatke neposredno prije pada Berlinskog zida 1989, pratio je 516 ljudi u dobi od 70 do 105 godina od upisa u registar do smrti, u nekim slučajevima čak 18 godina.

Studija je mjerila faktore poput zdravlja zuba, nivoa stresa i ekonomskog blagostanja, kao i kognicije. To je čini ,,bogatim i rijetkim skupom podataka", rekao je Gisleta za Neuroscience News.

Istraživači su analizirali devet različitih kognitivnih testova kako bi shvatili mogu li određeni aspekti inteligencije biti uže povezani s dugovječnošću od drugih. Testovi su mjerili četiri kognitivne sposobnosti: verbalnu elokventnost, perceptivnu brzinu, verbalno znanje i epizodno pamćenje.

Perceptivna brzina je mjera nečije sposobnosti da brzo upoređuje, analizira ili izvodi zadatke procjene uzoraka pomoću vizuelnih znakova. Verbalno znanje mjerilo je nečiji vokabular. Epizodno pamćenje je mjera nečije sposobnosti prisjećanja i čuvanja ličnih iskustava.

Svaka od ovih kategorija procjenjivana je kroz više testova. Jedan od testova, na primjer, mjerio je verbalnu elokventnost tako što je od učesnika traženo da imenuju što više životinja u roku od 90 sekundi.

Prikupljajući podatke o različitim kognitivnim vještinama, Gisleta i njegov tim pratili su kako se performanse učesnika mijenjaju tokom vremena i procjenjivali njihov rizik od smrti. Zatim su razvili model koji povezuje uočene promjene s rizikom od smrtnog ishoda. Ova analiza zahtjevala je saradnju istraživača s više univerziteta i primjenu posebne metode analize podataka poznate kao zajednički multivarijatni longitudinalni model preživljavanja.