Istraživanje je obuhvatilo oko 600 pacijenata, a naučnici su kombinovali test krvi na protein serumski laki lanac neurofilamenta (sNfL) sa MRI snimanjem mozga. Prikupljene podatke analizirao je algoritam mašinskog učenja „SuStaIn“, prenosi Gardijan.

Otkrivena su dva različita biološka podtipa bolesti. Prvi, takozvani rani sNfL, karakteriše povišen nivo ovog proteina u ranoj fazi bolesti, uz brzu pojavu oštećenja i lezija na mozgu. Drugi podtip, kasni sNfL, obilježen je sporijim razvojem moždanih oštećenja, koja se javljaju prije nego što dođe do povećanja nivoa proteina u krvi.

Istraživači ističu da bi ovo otkriće moglo omogućiti ljekarima preciznije praćenje toka bolesti, kao i raniju i ciljaniju primjenu terapije, prilagođenu konkretnom biološkom profilu pacijenta.

Glavni autor studije, Arman Ešagi, naglasio je da podtipovi zasnovani na biološkim karakteristikama bolesti pružaju daleko bolji uvid od dosadašnjih kliničkih klasifikacija koje se uglavnom zasnivaju na simptomima.

Stručnjaci iz Društva za multiplu sklerozu ocijenili su ovo otkriće kao „uzbudljivo“ i istakli da ono ima potencijal da značajno unaprijedi razvoj novih, personalizovanih terapija za oboljele širom svijeta.