"Većina ne pridaje važnost zapaljenskim bolestima crijeva, a one mogu dovesti i do nastanka karcinoma.

[caption id="attachment_37291" align="alignnone" width="900"] Foto/printscreen/tvprva[/caption]

 Mnogi ne znaju kakvi su njeni simptomi, a najčešće pogađa mlade ljude koje potpuno onesposobi za normalan život", kaže doktor Dino Tarabar.

"Od banalnih crijevnih trovanja zaista nema nikakvih šteta, organizam se odbrani od bakterije ili virusa upravo inflamacijom. U tim normalnim odbranama, organizam će upaliti odbranu, pritisnuće dugme, a poslije par dana će isključiti odbranu. Vi ćete i zaboraviti da ste pojeli loš sladoled, pokvareno jaje... Ali inflamatorne bolesti crijeva nemaju dugme za gašenje, one mogu da traju i cijeli život, ako se ne reaguje na vrijeme. To može da bude vrlo ozbiljna bolest", rekao je gastroenterolog.

"Nažalost, u posljednje vrijeme i kod nas je to u ekspanziji, inače nije tako stara bolest. Ulcerozni kolitis je poznat samo malo više od sto godina, a Kronova i manje od toliko. Nije se pojavila svuda u isto vrijeme, to je mješavina i ishrane, i podneblja, stresa, genetike... Onaj ko otkrije tačan uzrok, dobiće Nobelovu nagradu, jer ga za sada ne znamo", rekao je prof. dr Tarabar.


Ono što znamo je da se u organizmu nalazi veliki broj dobrih bakterija, a da problem nastane kada ih imuni sistem pogrešno identifikuje kao nešto s čime bi trebalo da se izbori. Tako počinje preterana zapaljenska reakcija organizma na sopstvene bakterije.


"Bakterije rade dobar posao za nas, ali kada ih imuni sistem prepozna kao strana tijela, počinje zapaljensku reakciju koja može biti blaga ili vrlo opasna, može na hirurgiji da završi oboljeli. Najveći broj njih su mladi ljudi, druga i treća decenija života, pa mi imamo i malu djecu sa pet ili šest godina koja dobijaju ovu bolest genetski. Kasnije već, hrana i sredina u kojoj živimo, uticaće na pojavljivanje bolesti. Ona se najpre pojavila na zapadnoj hemisferi, gdje je standard života viši, a na istok je stigla tek šezdesetih godina prošlog vijeka. Kako su počeli da jedu brzu hranu, tako je stigla i kod njih, incidenca bolesti počela je da raste i tamo", rekao je doktor.


Kako se živi sa zapaljenskom bolešću crijeva? Kakve su prognoze za ljude koji je imaju?


"Sve zavisi koliko je teška, mi je dijelimo po stadijumima. Blagi, srednji i teški. Simptomi su jako neprijatni, u svakom slučaju, pričamo o mladim ljudima sa bolom, temperaturom, gubljenjem težine, anemijom, 15-20 stolica dnevno. Oni ne mogu da se zaposle, da stanu u red u pošti, ne može tako da se živi normalno. Mi kao ljekari trudimo se da otkrijemo bolest na vrijeme, nema magičnog lijeka, ali ako se lijek da na vrijeme imaćete najbolji efekat. Edukujemo se ali moramo da umijemo da prepoznamo simptome", rekao je on.


Simptomi neće uvijek biti vezani za stomak, odlazak u WC... Mogu se pojaviti na koži, kosi, čak i na očima.


"Počinje s bolovima u trbuhu, učestalim stolicama sa ili bez krvi. Može biti temperature, ali može da bude i promjena na koži, na zglobovima, očima. Opada kosa, i to nekada može biti simptom, neće svako imati iste. Ne mora svaki pacijent da ima ni učestale stolice, a opet ima inflamatornu bolest. To nije samo upala već ide u strukturne promjene, suženja, fistule pa dovodi i do karcinoma", upozorio je doktor.