Iako je izvodio muziku koja nije toliko popularna, posebno ne među mladima, pošlo mu je za rukom nešto naizgled nemoguće — njegove arije postale su vanvremenski hitovi. Poznavaoci ove vrste umjetnosti smatraju da se čovjek poput Pavarotija više ne rađa.

Od siromašnog djetinjstva i fudbala do prvih arija

Rođen je u malom italijanskom gradu Modeni u porodici pekara i radnice u fabrici za proizvodnju cigara. Njegova porodica je živjela veoma teško, a u ranim godinama njegov omiljeni hobi bio je fudbal. Sanjao je da postane golman, ali je kasnije shvatio da je njegov talenat ipak — pjevanje.

Zbog Drugog svjetskog rata 1943. godine, porodica Pavaroti bila je primorana da napusti Modenu. Temelj muzičkog ukusa Pavarotija bio je njegov otac Fernando, koji je takođe volio opersko pjevanje. Otac je smatrao da je za njega bolje da završi školu i postane profesor, što je on i uradio. Počeo je da predaje u osnovnoj školi i to je radio samo dvije godine, ali je ubrzo shvatio da je njegovo mjesto na pozornici.

Pavaroti je sa devetnaest godina počeo da uči pjevanje sa čuvenim tenorom Arigom Paulom, koji je pristao da ga podučava besplatno. U to vrijeme zaljubio se u Adu Veroni, s kojom je proveo u braku 37 godina i dobio tri kćerke — Lorencu, Kristinu i Đulijanu. Ona mu je bila menadžer i najveća podrška dok se probijao u svijetu muzike.

Godine 1961. pobijedio je na takmičenju u pozorištu Ređo Emilije i debitovao kao Rodolfo u Pučinijevim „Boemima“.

„Mislim da je život u muzici život proveden u ljepoti i zato sam odlučio da sav svoj život posvetim njoj“, govorio je Pavaroti.

Prekretnica u njegovoj karijeri desila se 1963. u Kovent Gardenu, kada je uskočio u operu „Boemi“ umjesto poznatog zemljaka Đuzepa di Stefana i kritičare bukvalno ostavio bez daha.

Planetarni superstar i era „Tri tenora“

Dok su se prije njega operske zvijezde često kretale u zatvorenim elitističkim krugovima, publika širom svijeta slušala je Pavarotija kako pjeva sa zvijezdama poput Stinga, Rikija Martina ili Bona na čuvenim godišnjim koncertima „Pavaroti i prijatelji“.

Pavaroti je postao planetarni superstar kada je, zajedno sa Plasidom Domingom i Hoseom Karerasom, pevao u rimskim Karakalinim kupatilima tokom Svetskog prvenstva u fudbalu 1990. godine. Zahvaljujući tom koncertu i Pučinijevoj ariji „Nessun Dorma“, prodaja operskih albuma je naglo skočila, a ploče sa njihovih koncerata prodate su u 23 miliona primjeraka.

Ljubavni život, borba i porodične tragedije

Razveo se 2000. godine od prve supruge, a ubrzo je započeo život sa svojom asistentkinjom Nikoletom Mantovani, koja je od njega bila mlađa 34 godine.

Dok se Pavaroti borio sa prejedanjem, Nikoleti je ubrzo dijagnostikovana multipla skleroza.

„Doktor mi je rekao da ću za nekoliko godina biti u kolicima. Rekla sam mu da ne možemo ostati zajedno jer ću mu biti teret. On mi je rekao sljedeće: 'Do sada sam te volio, ali te od sada obožavam. Zajedno ćemo sve pobijediti.' Plakala sam. On je bio moja pokretačka snaga“, prisjetila se Nikoleta.

Iako su joj ljekari rekli da neće moći da ostane trudna, Nikoleta je zatrudnjela sa blizancima. Dječak Rikardo nije uspio da preživi, ali je kćerka Alis spasena.

„Rodila sam ih u sedmom mjesecu. Alis je bila toliko malena. I dalje gledam snimke kada ju je Lučano nosio po sobi. On ju je hranio. Sve vrijeme je išao sa flašicom i ulivao joj snagu. Njoj je to bilo zabavno. Spasio ju je“, ispričala je Nikoleta.

Humanitarni rad i neprolazno nasljeđe

Iako su ga mnogi kritikovali da je bio više zabavljač nego izvođač zbog saradnje sa pop zvijezdama poput Selin Dion i Eltona Džona, on je na to dostojanstveno odgovarao: „Ljudi imaju pravo da kritikuju.“

Pored muzike, bio je i veliki humanista. Organizovao je koncerte za djecu žrtve ratova u Bosni i Hercegovini, Gvatemali, Iraku i na Kosovu. U Mostaru je osnovao „Pavarotijev muzički centar“, a Ujedinjene nacije su ga 1998. godine proglasile poslanikom mira.

Na oproštajnoj turneji 2006. godine dijagnostikovan mu je rak pankreasa, od kojeg je preminuo 6. septembra 2007. godine.