Božić, koji se slavi 25. decembra po gregorijanskom kalendaru, za vjernike predstavlja jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika, posvećen rođenju Isusa Hrista, Božijeg Sina. Ovaj praznik se obilježava u mnogim dijelovima svijeta, a iako svi hrišćani slave istu suštinu - rođenje bogočovjeka, običaji i tradicije mogu se značajno razlikovati, kako u vremenu slavlja, tako i u ritualima i simbolici. Katolici, ali i pojedini pravoslavci Božić proslavljaju prema gregorijanskom kalendaru.

Advent

Praznična priprema počinje nekoliko nedjelja prije Božića, a katolici imaju posebnu tradiciju - advent, što je period iščekivanja, duhovne pripreme za dolazak Hrista. Advent počinje četiri nedjelje prije Božića, obuhvatajući dva glavna perioda: prvi dio, koji traje do 16. decembra i posvećen je iščekivanju drugog Hristovog dolaska, i drugi dio, od 17. do 24. decembra, kada vjernici sa radošću dočekuju rođenje Isusa. Tokom adventa, obilježava se bogoslužje, paljenje adventskih svijeća na vijencu i izrađivanje adventskih kalendara, koji odbrojavaju posljednje dane do Božića.

Adventski vijenac, sastavljen od četiri svijeće, simbolizuje svetlost Isusa Hrista. Svaka svijeća ima svoju simboliku: prva označava nadu, druga mir, treća radost, dok četvrta predstavlja ljubav. Često je pored vijenca postavljen adventski kalendar, u kojem se svaki dan otvara novi prozorčić sa malim poklonom ili slatkišima, čime se još više produbljuje iščekivanje praznika.

Šta podrazumijeva trpeza

Badnji dan je vrijeme kada porodice pripremaju specijalna jela. Večera obično počinje posnim jelima, kao što su sočivo, razna variva, ali i riba koja ima duboko ukorijenjenu simboliku. Riba, koja je u hrišćanstvu bila znak vjernika u vrijeme progona, i danas je često na trpezi. Pored toga, pripremaju se i druge poslastice, poput knedli, sarme, kupusa sa pečurkama, a na trpezi se često nalaze i različite vrste salata, poput salate od cvekle ili pasulja.

Jedan od najljepših običaja je ukrašavanje jelke, što u mnogim katoličkim porodicama počinje već danima prije Božića. Jelka, sa svojim zelenim granama, predstavlja vječnost, a svježinu koju donosi zima. Na Badnji dan, porodice postavljaju zimzelene grančice i ukrašavaju je različitim ukrasima, dok je običaj da se ispod nje stavljaju pokloni, kao i u mnogim drugim kulturama.

Posebna simbolika

Vjernici koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru širom svijeta praktikuju različite običaje na Badnji dan i Božić, poput postavljanja jaslica u crkvama, gdje se pojavljuju statue Hrista, Marije i Josifa, kao i mudraca sa Istoka koji su pratili najsjajniju zvijezdu. Ponoćna misa, poznata kao Ponoćka, okuplja vjernike, a Božić se slavi u krugu porodice uz božićne pjesme i molitve. U mnogim evropskim zemljama, Božić je vrijeme kada se daruju pokloni, posjeti porodica, a domovi su ukrašeni svjetlima, imelama i drugim prazničnim simbolima.

Ovaj dan nosi i posebnu simboliku – novi početak, okretanje novog lista. Vjeruje se da ono što se radi na Božić ima posebnu snagu, pa mnogi tada rješavaju da započnu nove projekte, da se pomire sa onima sa kojima su se posvađali, ili da donesu važne životne odluke. Iako je Božić prvenstveno vjerski praznik, postao je i vrijeme okupljanja porodica, darivanja, ali i zahvalnosti za sve dobro što je u životu.

Na kraju, Božić, iako obilježen različitim tradicijama u različitim dijelovima svijeta, dijeli istu suštinu: rođenje Isusa Hrista, što je najvažniji događaj u hrišćanskom kalendaru. To je vrijeme kada hrišćani slave ljubav, mir i nadu koju je donijelo rođenje Bogočovjeka.

BONUS VIDEO: