Sveta velikomučenica Efimija i sveta blažena kneginja Olga nosile su i posebne nazive među savremenicima: sveta Efimija je nazvana „Svehvalnom“, dok su svetu Olgu njeni savremenici zvali „najmudrijom među ženama“.

Sveta Jefimija je mučenički postradala tokom gonjenja hrišćana za vrijeme cara Dioklecijana, a njenog stradanja i smrti Crkva se sjeća 16. septembra. Danas se njen pomen praznuje povodom velikog čuda koje se dogodilo za vrijeme Četvrtog vaseljenskog sabora.

Ovaj sabor je trebalo da razriješi spor između onih koji su vjerovali da je Hristos bio Bogočovjek i onih koji su tvrdili da je Božanstvo u Hristu potpuno progutalo ljudskost, te da su Njegova stradanja bila samo prividna.

Čudo na Četvrtom vaseljenskom saboru

Kada su predstavnici pravoslavnih, na čelu sa svetim Anatolijem Carigradskim i Juvenalijem Jerusalimskim, argumentima iz Svetog pisma dokazali pravu vjeru, napisana su dva ispovijedanja vjere – pravoslavno i monofizitsko. Oba su položena u grob s moštima svete Jefimije, u hramu gdje se održavao Sabor.

Grob je bio zatvoren, a hram zaključan tri dana. Kada su otključali hram i otvorili grob, pravoslavno ispovijedanje ležalo je na grudima svete Jefimije, dok se monofizitsko nalazilo pod njenim nogama, kao da ga gazi. Poslije ovog Božijeg znaka, utvrđeno je učenje da je Hristos Bogočovjek, a sveta Jefimija je prozvana „potvrdom svetih otaca“ i „utvrđenjem pravoslavne vjere“.

Kneginja Olga – „Najmudrija među ženama“

Vijekovima kasnije, hrišćanstvo je primila velika ruska kneginja Olga, dobivši na krštenju ime Jelena. Iako je željela da krsti čitavu narode, njen sin Svjatoslav ostao je paganin. Međutim, njen unuk, knez Vladimir, odlučio je da promeni vjeru i primiti pravoslavlje.

Kada je Vladimir sazvao svoje boljare i vojvode, presudni argument u korist pravoslavlja dao je jedan od velikaša riječima: „Da ta vjera nije dobra, ne bi je primila najmudrija od žena – Olga“. Ono što nije uspjela za života, kneginja Olga učinila je poslije smrti. Spomen na nju kao svetiteljku počeo je da se proslavlja 11. jula, zajedno sa svetom Jefimijom.

Duhovno nasljeđe i svetinje

Kroz vijekove i istorijske pretumbacije, spomen na ove dvije svetiteljke ostao je izuzetno živ u pravoslavnom svijetu. Od prenošenja Hristovog hitona i svetinja iz Carigrada do današnjih dana, vjernici u njima vide snažne zastupnice i zaštitnice pravoslavne vjere.