Svake godine, kako se približava Vaskrs, dešava se ista stvar - poruke počinju da stižu, društvene mreže se pune čestitkama, a mnogi iz najbolje namjere požele drugima "srećan Veliki petak", ne sluteći da time zapravo propuštaju suštinu jednog od najvažnijih dana u hrišćanstvu.

Nije riječ o tome da ljudi žele da pogriješe, već o tome da se značenje ovog dana polako izgubilo u brzini svakodnevice, u potrebi da se sve obilježi, podijeli i izgovori, čak i onda kada je možda najvažnije ne govoriti ništa.

Jer Veliki petak nije dan koji traži riječi.

On traži tišinu.

Veliki petak – trenutak kada se svijet zaustavlja

U hrišćanskoj tradiciji, Veliki petak označava dan raspeća Isusa Hrista, trenutak koji nosi najveću težinu, ali i najdublju simboliku vere. To nije dan pobede, niti dan radosti, već dan stradanja, žrtve i suočavanja sa onim što je bolno, ali neophodno da bi kasnije došlo do spasenja.

Zato u crkvama tog dana nema zvona, već se koriste klepala, čiji zvuk ne poziva na okupljanje u radosti, već podseća na smirenje i povlačenje u sebe. Vjernici poste, uzdržavaju se od svakodnevne buke i pokušavaju da makar na trenutak izađu iz ritma u kojem inače žive, kako bi se posvetili molitvi i razmišljanju.

Veliki petak nije dan koji se “prolazi”.To je dan koji se proživljava.

Zašto nije praznik, iako je označen crvenim slovom

Jedna od najvećih zabuna dolazi iz kalendara, jer mnogi vide crveno slovo i automatski ga povezuju sa praznikom u smislu slavlja, okupljanja i čestitanja. Međutim, crveno slovo ne znači radost, već važnost, a Veliki petak je važan upravo zato što podsjeća na trenutak najveće žrtve u hrišćanskoj istoriji.

Za razliku od Božića, koji slavi rođenje, ili Vaskrsa, koji slavi pobjedu života nad smrću, Veliki petak nas vraća u trenutak tame, u vrijeme kada ništa još nije razriješeno i kada vjera postoji upravo u tome da izdržimo tišinu.

I upravo u toj razlici leži odgovor na pitanje zašto se ovaj dan ne čestita.

Zašto čestitka mijenja smisao dana

Čestitanje podrazumjeva radost, slavlje i dijeljenje lijepih želja, dok Veliki petak poziva na povlačenje, mir i razumevanje dubine događaja koji se tog dana obilježava. Kada nekome kažete “srećan Veliki petak”, iako to radite iz dobre namjere, zapravo unosite ton koji ne pripada tom danu.

To nije uvreda.

To je nesklad.

I upravo zato mnogi vjernici smatraju da je važnije razumjeti nego izgovoriti.

Kako se zapravo obiležava Veliki petak?

Umjesto čestitki, ovaj dan se provodi u tišini i ličnom preispitivanju. Izbjegavaju se glasna muzika, okupljanja i sve ono što odvlači pažnju od suštine, a naglasak se stavlja na unutrašnji mir, molitvu i razmišljanje.

To je dan kada se ne traži spoljašnje, već unutrašnje.

Kada se ne govori mnogo, već se pokušava razumjeti.

Šta učiniti umjesto čestitanja

Ako želite da obilježite ovaj dan, nije potrebno da šaljete poruke, niti da tražite prave riječi. Dovoljno je da budete svjesni šta on znači i da tu svijest zadržite u sebi.

Jer prava radost dolazi tek dva dana kasnije, kada se izgovara:

“Hristos vaskrse”

“Vaistinu vaskrse”

I tada, tek tada, dolazi trenutak za čestitke.

Dan koji nas vraća sebi

Možda je upravo zato Veliki petak toliko važan, jer nas tjera da zastanemo u svetu koji stalno ide naprijed, da se umirimo u vremenu koje nas stalno ubrzava i da shvatimo da nisu svi dani tu da bi bili glasni.

Neki su tu da budu tihi.

I da nas podsjete na ono što smo zaboravili, prenosi Ona.