Kositi ili ne travu u vinogradu, tretirati ili okopavati – pitanja su oko kojih se lome koplja među vinogradarima.

Dok jedni tvrde da travu treba ostaviti između redova jer, prema njihovom mišljenju, štiti tlo od visokih temperatura i čuva vlagu, drugi ističu da upravo trava crpi raspoloživu vlagu lozi, može prouzrokovati razne bolesti i da tlo treba frezirati i ostaviti golo.

Prema mišljenju Tonija Kujundžića s Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku, čije je naučno područje upravo vinogradarstvo i vinarstvo, odluka o zatravljenosti vinograda zavisi od niza faktora – od mikroklimatskih uslova do uzgojnih oblika vinove loze.

– Što se tiče zadržavanja vlage u tlu, zatravljenost unutar redova u vinogradu može biti pozitivna jer sprečava prerastanje korova u zonu grožđa, čime se smanjuje rizik od gljivičnih bolesti – objašnjava profesor.

– Ne možemo paušalno primijeniti isti pristup na sve vinograde. U Slavoniji i Dalmaciji postoje velike razlike, vinogradi u nekim krajevima dosežu visinu samo 40 cm iznad tla, dok je standard negdje oko jednog metra. To značajno mijenja mikroklimatske uslove – kaže Kujundžić.

Ako se ipak odlučimo za obradu tla unutar redova, dakle bez trave, važno je voditi računa o kapilarnom toku vode i njegovom isparavanju.

– Kultivacijom treba spriječiti isušivanje tla – naglašava Kujundžić.

Ističe i dodatne koristi travnatog pokrova.

– Osim što čuva vlagu, trava smanjuje temperaturu tla, što je naročito važno u uslovima ekstremnih vrućina – naveo je on.

Posljednjih mjeseci, tvrdi profesor, oborina gotovo i nema, a suše i visoke temperature postaju sve učestalije.

– Zato provodimo eksperimentalna navodnjavanja i pratimo njihov uticaj na kvalitet vina. Ali još uvijek nemamo egzaktne podatke kako te promjene utiču na aromatski i hemijski sastav vina – dodaje on.

– Bilježimo talase vrućine, sve veće temperature i suše. U takvim uslovima tlo bez ikakvog pokrova, trave ili malča, može biti ozbiljno ugroženo – navodi stručnjak.

Njegov savjet vinogradarima glasi da nema univerzalnog rješenja. Odluka o zatravljenosti redova mora se donositi prema specifičnostima vinograda, lokalnim uslovima i ciljevima uzgoja.

Ali u uslovima sve izraženijih klimatskih ekstrema, očuvanje vlage i zaštita tla postaju nužni prioriteti, piše Agroklub.