SAGORIJEVANJE NA POSLU MOŽE BITI OPASNO PO ZDRAVLJE: Kakvu odgovornost snose poslodavci i može li se uticati na njih?

Stres ili sagorijevanje na poslu postalo je sve učestalije. Može da utiče na mentalno i fizičko zdravlje koje dovodi do ankcioznosti i depresije.

Takođe, može postati negativno iskustvo s emocionalnog gledišta, a povezuje se i sa napetošću, ljutnjom, umorom i nedostatkom motivacije za rad.

Koliko vrijedi posao ako ugrožava zdravlje?

Uvrsti li ga Svjetska zdravstvena organizacija na Listu međunarodne klasifikacije bolesti, sindrom izgaranja postaće dijagnoza zbog kojeg će radnik moći da otvori bolovanje. 

ZBOG „IZGARANJA NA POSLU“ Od iduće godine na bolovanje

Prema najavama, ovaj sindrom bi trebalo da se nađe na listi već ove godine. Čim se to desi konstantan stres na radnom mjestu ozbiljno će se morati shvatati i kod nas, jer se lista po automatizmu preuzima na globalnom nivou.

Psiholog Mirjana Lukić o sagorijevanju na poslu govorila je za aloonline.ba.

Prema vašem iskustvu, u kojoj branši ima najviše sagorijevanja na poslu?

– Svaka branša ima svoje izazove i svaka nosi sa sobom i teže i manje teške poslovne obaveze i zadatke.

Međutim, ako bismo izdvajali koja su to zanimanja koja brže dovode do sagorijevanja, najčešće su to pomagačke profesije, a to su ljekari, socijalni radnici, pa čak i psiholozi.

Zatim, ljudi sa velikim odgovornostima na poslu ma koje branše bili, a s obzirom na situaciju sa pandemijom posebno je važno izdvojiti i učitelje, nastavnike, profesore, koji su u vrijeme zatvaranja škola morali preći na potpuno nov način rada bez skoro ikakvog prethodnog iskustva sa takvim načinom obavljanja posla.

Postoji li način na koji bismo se mogli osloboditi stresa i izbjeći sagorijevanje na poslu?

Postoji više načina za oslobađanje od stresa, a za svakog je to nešto individualno. Nekome je to trčanje, a nekome čitanje knjige. Pored onih dobro poznatih preporuka za vođenje zdravog života kao što su zdrava ishrana, bavljenje fizičkim aktivnostima i slično, psihoterapija je takođe dobar način za oslobađanje stresa.

Zapravo je lakše naučiti osloboditi se od stresa, nego naučiti zaštititi se od pretjeranog stresa.

Ukoliko na poslu imate više radnih sati nego što je ugovorom predviđeno, vaše odgovornosti nisu definisane, radite i poslove kolega ili šefa, vrijeme je da se krene sa učenjem zauzimanja za sebe pred poslodavcem.

To može biti teško i obično se tada i učini lakšim kasnije se izboriti sa stresom, a za sada “izgurati”, ali dugoročno će vjerovatno postati sve gore. Najbolji način zauzimanja za sebe je asertivna komunikacija, a pošto je teško da sami postanemo asertivni, u tome pomaže psihoterapija ili trening asertivnosti.

Kakve fizičke manifestacije može imati sagorijevanje na poslu?

Fizički signali su osjećaj tjesnog u grudima što je zapravo manifestacija anksioznosti, škrgutanje zubima noću, glavobolja, bol u želucu, osjećaj umora i tromosti u cijelom tijelu.

To je već treća ili četvrta faza sagorijevanja od mogućih pet.

Većina ljudi će tada shvatiti da se nešto dešava, ali vjerovatno i dalje neće ništa preduzeti, nego će nastaviti po starom “samo još ovaj projekat” ili “samo do godišnjeg”, ićiće se dalje dokle god se može, a tada bi bilo dobro naučiti da ako možemo ne znači i da moramo.

Od ostalih signala izdvojila bih i pretjerano razmišljanje o poslu, insomniju, zaboravnost, panične napade, isfrustriranost i tako dalje.

Već kod primjećivanja bilo kojeg od simptoma ili samog doživljaja da je teško na poslu, da vas iscrpljuje – već je tad momenat da zastanete i prosto samo preispitate šta bi i da li bi moglo drugačije.

Da li ljudi posežu za antidepresivima ili nekim drugim lijekovima usljed preopterećenosti na poslu?

Simptomi sindroma sagorijevanja su dosta slični simptomima depresije, pa prema tome, antidepresivi su od velike pomoći za oporavak.

Ukoliko neko razmišlja o antidepresivima, ovim putem podržavam tu inicijativu za traženjem pomoći, jer tablete su kao neki mali pomagači.

A to da ne moramo i ne možemo sve sami je važan zadatak za svakog od nas.