Gotovo da nema pripadnika starijih generacija koji ne zna stihove ove pjesme, ali je mnogo manje poznato da je ona posvećena stvarnoj Mileni iz Negotina, ženi koju je sudbina na kratko spojila sa autorom muzike.

Muzičar Rajko Dujmić upoznao je Milenu na obali mora u Herceg Novom. Kako je svojevremeno ispričao, njihov razgovor trajao je cijelu noć.

"Sjedeo sam s njom cijelu noć, moja generacija, i razgovarali smo neprekidno do ranih jutarnjih sati. Bila je socijalni radnik u Negotinu. Rekao sam da će se sve završiti pjesmom. Nije mi vjerovala, mislila je da to govorim svakoj djevojci. Ali rekao sam joj da ćemo se rastati i da se možda više nikada nećemo vidjeti, ali da će vidjeti da nikada ne lažem."

Njihov susret nastavljen je kasnije, na koncertu u Negotinu, u okviru turneje „Milena Generacija“. Dujmić se prisjetio i tog trenutka.

"Čuvar mi je prišao i rekao da me traži žena sa dvoje djece i mužem. Bila je to moja Milena. Kada me je ugledala, počela je da plače i rekla da ne može da vjeruje da je ovako nešto moguće. Tada sam joj rekao da čovjek drži do riječi, a bik za rogove."

Pjesma „Moja Milena“ objavljena je 1983. godine na albumu Poslije svega. Tekst je napisao Zrinko Tutić, dok je muziku i aranžman radio Rajko Dujmić. Od objavljivanja do danas, pjesma je ostala bezvremenska i prepoznatljiva brojnim generacijama, te se smatra klasikom jugoslovenske muzičke scene.