TRADICIJA OSLIKAVA SIMBOL ŽIVOTA Za Veliki petak vezani su brojni običaji! Etnolog otkriva ko bi trebalo da boji vaskršnja jaja i šta koja boja predstavlja

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 14.04.23 09:00 ∙ 0

Po narodnom vjerovanjima i običajima jaje je od pamtivijeka predstavljalo simbol života i plodnosti

U našem narodu bojenje jaja starije je od šaranja. To je sveta radnja kojoj se pristupa sa pobožnošću i čistotom. U našoj patrijahalnoj kulturi ono je bilo obilježeno i obrednom normom kojom se određuje dan ili doba dana kada se boji jaje i ko može da boji jaja.

Običaji

Običaj je da domaćica prije farbanja jaja, najprije se prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta.

– Najčešće je jaja boljila stara žena ili mlada djevojka. Prvo jaje je obavezno bojeno crvenom bojom. Ta boja je oduvijek označavala plodnost napredak i berićet. U nekim krajevima vaskršnja jaja su bojena samo crvenom bojom i smatrana su atributom Vaskrsa. Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkućom, jer se vjeruje da ono ima moć da štiti kuću i čeljad. Sam naziv čuvarkuća ima simbolično značenja, jer ono nam govori da čuva ukućane i stoku od bolesti i svakog zla, pa je ponekad smatrano da ima čak i magijsku moć – rekla je za ALOonline.ba Danijela Đukanović, muzejski savjetnik i etnolog.

Ona je naglasila da se ovo jaje obično čuvalo do narednog Vaskrsa. Ako nekim slučajem pukne to predkazuje nesreću u kući.

– Crvena boja kojom su bojena jaja dobijena su od broća. Pored broća da bi se dobila crvena boja ponekad su korišćeni ruj, metvica, šljivova kora, kora od nara, trešnjeva i jovova kora. Pored crvene boje jaja su bojena i žuto, tamno plavom bojom. Žuta boja dobijala se iz raznog lišća: mlečike, lukovine, kopriva. U nekim krajevima omiljena je zelena boja kao simbol prirode i rasta. Ona se najčešće dobijala pomoću sjemena koprive i korenja patlidžana – naglašava Đukanovićeva.

Po narodnom vjerovanjima i običajima jaje je od pamtivijeka predstavljalo simbol života i plodnosti.

Simbolika boja

Crvena boja predstavlja simbol Hristove muke, ali takođe simbolizuje Božiju ljubav, nadu, energičnost, služenje Crkvi, duhovnu budnost, djelotvornost, milosrđe, radost života i ljubavi.

Hrišćani farbaju jaja i sa žutom bojom koja označava mir i čistoću, mladost, i žetvu. Često je žuta boja i simbol nagrade i priznanja.

Veoma česta je i zelena boja koja označava plodnost, zdravlje, nadu, svježinu i bogatstvo. Za mnoge hrišćane ona simbol pobjede života nad smrću, nade i blagostanja.

Farbanje u plavu boju predstavlja simbol istine, neba, dobrog zdravlja i vjernosti, a roza boja simbolizira uspjeh i zadovoljstvo. Smeđa boja predstavlja velikodušnost, žetvu i tlo, dok ljubičasta označava simbol vjere, povjerenja, strpljivosti i posta, a narandžasta boja označava izdržljivost, snagu i ambicioznost.

– U nekim krajevima važi vjerovanje da bi se porodilja lakše porodila provlačila bi joj se kroz košulju jaje, takođe se u nekim krajevima vjerovalo da su na Vaskrs izbjegavali nositi crvena jaja stočari da se ne bi stoka klala i krvarila. Jaje nije imalo samo značajnu simboliku u tradiciji našeg naroda već i drugih naroda. Po predanjima nekih naroda jaje je simbol vaseljenje i oličava stvralačku silu božanstva i prirode. Po jednom kineskom mitu i sam čovjek je nastao iz jajeta. Jaje kao simbol svemira odslikava i njegov nastanka, iz gornje polovine jajeta je nastalo nebo, iz donje zemlja, a iz žumanceta sunce. Kao simbol svemira jaje je istovremeno i simbol plodnosti, zato je njegova uloga vrlo vidljiva u mnogim običajima koji imaju za cilj da podstiču rastenje i rađanje – kaže Danijela Đukanović.

Prenošenje tradicije na mlade

U cilju očuvanja tradicije Muzej Republike Srpske je ove godine organizovao radionice šaranja vaskršnjih jaja.

Radionice su organizovali Danijela Đukanović, muzejski savjetnik, etnolog i Nataša Nogo, muzejski savjetnik, pedagog. Edukator radionice bio je Dušan Stegić iz Banjaluke.

– Gospodin Dušan, profesor u penziji, tehnike šaranja jaja voskom naučio je od svoje majke i sa velikom ljubavju prenio je djeci koja su učestvovala u radionici. To su djeca iz banjalučkih osnovih škola “Ivo Andrić ”,”Branko Radičević” i”Branko Ćopić”. Oni su, tokom tri dana koliko su trajale radionice, imali priliku da se prije svega upoznaju sa simbolikom vaskršnjih jaja, da se upoznaju sa običajima koji se praktikuju u proslavljavanju Vaskrsa.

– Tehnika šaranja koju je gospodin Dušan pokazao djeci podrazumjevala je da se prvo upoznaju na koji način se vosak koristi prilikom šaranja. Samo proces je podrazumijevao da djeca prvo zagriju komadić voska nad plamenom svijeća koje su takođe neophodne u procesu šaranja. Kada se vosak zagrije vrhom šaraljke koja se zagrije nad svijećom topi se vosak i nanosi na već skuhano jaje. U procesu šaranja djeca su zaista pokazala veliko strpljenje, volju i želju da nauče tehnike šaranja koje nisu ni malo lake, pogotovo kada se šaranje jaja radi prvi put – rekla je Đukanovićeva.

Djeca su se upoznala sa flornom ornamentikom, motivima cvjeća , listića koje su prenosili šaranjem na jaja.

– Jaja su poslije šaranja bojena u već pripremljenoj crvenoj, plavoj i zelenoj boji. Sam proces bojenja odvijao se na taj način što se boja skuha u ključaloj vodi, onda se ohladi. Kada se voda ohladi, jaja se spuštaju u ohlađenu bojenu vodu I ponovo se kuhaju do momenta ključanja. Nakon nekoliko minuta nastupa proces bojenja i posije toga proces je u potpunosi završena. Djeca su bila jako srećna jer su svoje našarano i obojeno jaje ponijeli sa sa sobom da ponesu svojim kućama i pokažu svoijim roditeljima. Organizovanje radionica šaranja varskršnjih jaja planiramo da postane tradicija u Muzeju Republike Srpske i da ih organizujemo svake godine. Na ovaj način, predstavljnjem tradicije na djeci zanimljiv i blizak način postišu se najboji rezulatati u upoznavanju sa kulturom jednog naroda – naglasila je Đukanovićeva.

BONUS VIDEO: