FARMACEUTSKA MAFIJA Lažni lijekovi sadrže supstance jače od heroina, ovo je lista najčešće falsifikovanih

ALOONLINE.BA | Biznis ∙ 05.05.24 18:49 ∙ 0

Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lijekova najbrže je rastuća kriminalna djelatnost na svijetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lijekova i mjesta falsifikovanja

FOTO/PIXABAY

Prema procjenama, ova industrija godišnje obrne od 75 do čak 200 milijardi dolara, čineći je „uspješnijom“ od trgovine klasičnim narkoticima. Posljedice su katastrofalne: 700.000 mrtvih godišnje, navodi u autorskom tekstu Pavle Zelić iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALIMS).

Lažni lijekovi mogu da izazovu i smrt

A šta su uopšte lažni lijekovi i zašto su toliko opasni? O tome u autorskom tekstu za RTS piše Zelić. Prenosimo dijelove tog teksta.

Svi falsifikovani medikamenti predstavljaju ogroman rizik po zdravlje, sve do nivoa prijetnje po sam život zbog njihovog objedinjujućeg imenitelja – niskog kvaliteta proizvoda. Oni koji nelegalno spravljaju ove tablete, ali i sirupe, kreme, čak i injekcione pen-ove i vakcine, očigledno nisu zainteresovani za bilo kakvo obezbjeđenje njihovog kvaliteta, a kamoli bezbjednosti, niti ih brine inspekcija nadležnog ministarstva.

U nekim slučajevima, istražitelji su otkrili da su ovi ilegalni proizvodi čak i sadržali ispravne aktivne sastojke, naročito one baš jeftine, ali da nije postojala homogena distribucija supstance među različitim dozama, koja se može postići samo sofisticiranom i skupocjenom opremom u velikim proizvodnim pogonima pravih farmaceutskih fabrika.

Stoga je moguće naći u jednoj tableti zanemarljivu i neefikasnu dozu ključne supstance – na primjer opioidnog analgetika oksikontina, moćnog lijeka protiv bolova – a u drugoj dvostruku i potencijalno letalnu dozu. To je, na primjer, uzrok drastičnog porasta broja predoziranja u SAD u posljednjih nekoliko godina – i do preko 100.000 mrtvih godišnje.

Dodaju supstancu i 100 puta jaču od heroina!
Štaviše, falsifikatori dodaju u lažne lijekove protiv bolova, koji se izdaju na recept izuzetno efikasan anestetik fentanil, 50-100 puta jači od heroina! Time izazivaju skoro pa instant zavisnost na opioide navučenih pacijenata, ali i vjerovatnoću da ih ubiju na mjestu. Svjestan rizik, jer ionako ima još 2,5 miliona drugih mušterija samo u SAD – kojima treba to isto.

Još više zabrinjavaju situacije pronalaženja pravih otrova koji imitiraju izgled pravih sastojaka, kao što je mišomor, teški metali, boja za puteve, vosak za pod, prah cigle – supstance koje niko pri zdravoj pameti ne bi stavio u usta. A koje se koriste prosto jer konzistencijom ili bojom podsjećaju na neki od elemenata pravog lijeka.

Ali taj pacijent ne zna šta pije, i u tome je suština problema.

Mikrobiološka onečišćenja – to jest na te proizvode usput nakačene kojekakve bakterije i virusi, i drugi patogeni koji se pokupe u izrazito nesterilnim podrumskim laboratorijama i drugim šupama i rupama u kojima se isti spravljaju – da ne pominjemo.

Zaražavanja raznim boleštinama, oštećenja bubrega, jetre, srčani udari i alergijske reakcije, pa čak i stanja kome, i konačno – smrt, samo su neke od učestalih i širom svijeta svakodnevno evidentiranih neželjenih reakcija ovakvih „lijekova“. Koji ne da ne liječe, već upravo suprotno – razboljevaju, i privremeno ili trajno ugrožavaju zdravlje konzumenata, sve do mogućeg, i uopšte ne tako rijetkog letalnog ishoda.

Iako su statistički podaci o nivou zastupljenosti falsifikovanih lijekova na globalnom nivou promjenljivi i blago rečeno diskutabilni, postoji relativno opšta saglasnost, poreklom od Svjetske zdravstvene organizacije, o tome da taj procenat varira između 10-15% svjetskog farmaceutskog tržišta u vrijednosti. Što je nezamislivo mnogo. U nekim regijama sveta, ili pak pojedinačnim zemljama – naročito u podsaharskoj Africi, jugoistočnoj Aziji i centralnoj Americi – taj procenat ide i do 20, čak i preko 30 procenata cjelokupnog tržišta lijekova!

Čak i u razvijenim zemljama sa uređenim sistemima, nabavke i distribucije lijekova – u koje se ubraja i naša, gdje je procenat paušalno određen na do 1% – kada se preračuna u oko 180-190 miliona evra od skoro 2 milijarde godišnjeg prometa svih medikamenata, to već dobija sasvim novu perspektivu, zar ne?

Djeca umrla poslije “terapije” lažnim sirupom za kašalj

Uz to, i što je neuporedivo važnije od statistike, je mogućnost da jedna mala količina lažnih lijekova koja se pojavi na tržištu može da se pretvoriti u katastrofu po javno zdravlje, kao u slučaju falsifikovanog sirupa za kašalj koji je prema izvještajima SZO širom svijeta – uglavnom istočnoj Africi i na Bliskom Istoku – ubio više stotina ljudi, najviše dječice do pet godina starosti u posljednjih godinu i po dana.

Koji lijekovi se najčešće falsifikuju

Ali, koji se to lijekovi uopšte krivotvore?

Najjednostavniji odgovor je… svi. Skoro da nema poznatijeg lijeka, ili terapijske grupe koja u ovom ili onom trenutku, negdje na planeti bar jednom nije falsifikovana. Naravno, postoje favoriti i trendovi. Prije svega, diktirani potražnjom i platežnom moći mušterija. Drastične su i razlike u zonama interesa. U Africi će se češće falsifikovati lijekovi protiv HIV infekcije ili malarije, dok će u razvijenim zemljama, gdje su takve bolesti retke, fokus biti na nekim drugim, manje esencijalnim ali i te kako poznatim proizvodima.

Dijelovaće pomalo smiješno, ali jedan od glavnih faktora neprolazne popularnosti konkretne grupe preparata na ilegalnom onlajn tržištu lažnih lijekova… je stid. Stid da se uđe u apoteku i pita za konkretan tip proizvoda, i istrpi eventualni pogled najčešće žene za recepturom – farmaceutkinje ili tehničarke. Zato je lakše i manja sramota kupiti to preko interneta.

Rezultat svega navedenog je da su najčešći „brendovi“ koji se mogu nabaviti preko ilegalnih kanala distribucije dugo godina u razvijenim državama bili lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, odnosno mušku potenciju, poput sildenafila (Viagra©) i tadalafila (Cialis©) – odnosno njihove generičke paralele poput indijske Kamagre i bezbroj drugih. Njih čak možemo otkriti kako se reklamiraju i po banderama u svakom većem mjestu u Srbiji.

Često su prisutni u ilegalnom prometu i oni lijekovi za koje je na mnogim tržištima upotreba ograničena – odnosno izdaju se isključivo preko recepta koji nije lako dobaviti. To su prije svega raznorazni psihoaktivni proizvodi – preparati za smirenje, antidepresivi i moćni opioidni lijekovi protiv bolova. Kao i naravno, pravi lijekovi za hemijski potpomognuto mršavljenje – naročito u posljednje vrijeme preko društvenih mreža i od poznatih ličnosti besomučno reklamirani semaglutid (Ozempic©).

Krize poput nedavne pandemije KOVID-19 generišu privremene potrebe tržišta za različitim lijekovima, kao što je na primjer i dalje popularni ivermektin – za kojeg nikada nije dokazana efikasnost protiv SARS-KoV-2 virusa. A čak su se tokom pika interesovanja za imunizaciju pojavile i lažne vakcine protiv korone!

Lažni dijetetski suplementi su novi trend u ovoj oblasti, što praktično znači da kriminalci koriste ove manje regulisane proizvode kao nosače za aktivne sastojke iz lijekova, ili kao alternativu za skuplje lijekove.

Imajući u vidu porast broja falsifikovanih lijekova u Evropi ali i regionu, kao i zabrinjavajući trend da se umjesto dosada najčešćeg falsifikovanja rekreativnih lijekova („lifestyle medicines“), kao što su pomenuti proizvodi za erektilnu disfunkciju i mršavljenje, anabolički steroidi ili preparati za rast kose, sve češće krivotvore lijekovi za životno ugrožavajuća stanja i bolesti („life saving medicines“), npr. Antineoplastici, lijekovi protiv raka, zatim lijekovi za imunološke poremećaje, retke bolesti i hronična stanja poput dijabetesa i kardiovaskularnih problema, jasno je jedno.

Konačno, neophodno je podizanje i odgovornosti kod opšte javnosti od opasnosti od falsifikovanih lijekova. Prije svega ponavljanjem činjenice da se nabavkom lijekova izvan legalnog distributivnog lanca, odnosno apoteka, višestruko uvećava rizik od prisustva ovakvih proizvoda na tržištu – jer gdje ima potražnje biće i ponude. Ali i da time raste i rizik samih pacijenata da postanu ne samo žrtve prevare, već i bukvalne žrtve trovanja ili nelečene bolesti.

Uže gledano, falsifikovanje lijekova i onlajn trgovina lijekovima su dvije blisko povezane pojave koje su nedavno dostigle veoma opasne razmjere, posebno zbog njihovog uticaja na javno zdravlje. Bez interneta, društvenih mreža i pametnih telefona, trgovina lažnim lijekovima se nikada ne bi proširila do te mjere u posljednjih nekoliko godina, naročito u razvijenim zemljama – ali i u Srbiji.

Ko su lideri u ovom kriminalu

Ističemo od početka italijansku (farmaceutsku) mafiju, ali se u suštini najveći proizvođači ovakvih kvazi lijekova nalaze u Indiji, Kini, Pakistanu, Meksiku, čak i Severnoj Koreji! Koristeći mreže distribucije razrađene za klasične droge, oni uspjevaju da plasiraju svoje proizvode na ciljana, najlukrativnija tržišta zapadne i sjeverne Evrope, SAD, Australije, Japana, Južne Koreje… Ali se ne libe ni da za marginalnu zaradu preplave i cijele kontinente poput afričkog i južnoameričkog jeftinim antibioticima – koji uz to ni ne djeluju.

Najbrže rastuća kriminalna djelatnost na svijetu

Prema podacima Interpola u pitanju je najbrže rastuća kriminalna djelatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lijekova i mjesta falsifikovanja.

Globalna ilegalna industrija lažnih lijekova prema procjenama pomenutih tijela godišnje obrne od 75 do čak 200 milijardi dolara, čineći je „uspješnijom“ od trgovine klasičnim narkoticima.

Lijekove kupujte samo u apoteci

Čak do 96% lijekova koji se prodaju preko neregistrovanih sajtova su falsifikovani, a prema podacima SZO svaki drugi lijek koji se proda onlajn je lažan, čak i u zemljama gdje je taj promet dozvoljen. Pa je stoga i poruka jednostavna i jasna: ne kupujte lijek bilo gdje osim u fizičkoj apoteci, prenosi RTS.

BONUS VIDEO:

Pridružite se našoj Viber zajednici